Korekcija obrnutog zagriza

Korekcija obrnutog zagriza ortodontska je terapija kod koje se liječi zagriz u kojem donji prednji zubi pri zatvaranju dolaze ispred gornjih prednjih zubi. Obrnuti pregriz kod različitih pacijenata može izgledati slično, ali uzrok nije uvijek isti. Nepravilnost može prvenstveno proizlaziti iz položaja zubi, funkcionalnog pomaka donje čeljusti prema naprijed, skeletnog odnosa gornje i donje čeljusti ili kombinacije tih čimbenika.

Zato cilj terapije nije samo pomaknuti donje prednje zube iza gornjih. Ortodont prvo procjenjuje kako zubi međusobno kontaktiraju, pomiče li se donja čeljust pri zatvaranju, traje li još rast i koliki dio nepravilnosti proizlazi iz položaja zubi, a koliki iz odnosa čeljusti. O toj procjeni ovisi što se može realno postići ortodontskom terapijom.

Dentalni, funkcionalni i skeletni obrnuti zagriz

Kod prvenstveno dentalnog obrnutog zagriza gornji prednji zubi mogu biti položeni previše prema natrag, donji previše prema naprijed ili mogu biti prisutna oba problema. Terapija se tada uglavnom temelji na kontroliranom pomicanju zubi i poboljšanju njihova odnosa pri zagrizu.

Kod nekih pacijenata postoji funkcionalni pomak donje čeljusti. Prijevremeni kontakt zubi može usmjeriti mandibulu prema naprijed tijekom zatvaranja. Takav obrazac važno je prepoznati, osobito kod djece u rastu, jer može utjecati na vrijeme početka terapije i izbor ortodontskog pristupa.

Skeletni problem odnosi se na položaj i međusobni odnos samih čeljusti, primjerice relativno povučeniju gornju čeljust, izraženiju donju čeljust ili kombinaciju. Svaki obrnuti zagriz zato ne treba automatski poistovjetiti sa skeletnom klasom III. Potrebno je procijeniti koliko nepravilnost proizlazi iz zubi, funkcije i koštanog odnosa čeljusti.

Obrnuti zagriz u prednjem segmentu nije isto što i križni zagriz, iako se dvije nepravilnosti mogu pojaviti zajedno. Križni zagriz može zahvatiti pojedini zub ili širi prednji ili bočni segment. Istodobno mogu biti prisutni i zbijeni i nepravilno poredani zubi, što dodatno utječe na plan i redoslijed terapije.

Zašto pacijenti traže korekciju

Pacijent se može javiti zbog otežanog odgrizanja hrane, nepovoljnih kontakata pri žvakanju ili pojačanog trošenja pojedinih zubi. Nekima najveću zabrinutost predstavlja izgled osmijeha ili profila. Takve estetske želje mogu se uključiti u plan terapije bez negativnog ili stigmatizirajućeg opisivanja izgleda pacijenta.

Kod djece je korisna procjena dok se zubi i čeljusti još razvijaju. Roditelji mogu primijetiti da donji prednji zubi sve više dolaze ispred gornjih, da dijete pri zatvaranju pomiče donju čeljust naprijed ili da se zagriz mijenja tijekom nicanja trajnih zubi. Rana procjena može biti korisna, ali ne znači da svako dijete odmah treba započeti terapiju.

Kod adolescenata se nalaz ponovno procjenjuje tijekom razvoja trajne denticije i rasta lica. Obrnuti zagriz može se liječiti i kod odraslih. Budući da je rast čeljusti kod odraslih uglavnom završen, posebno se procjenjuje može li se funkcionalan rezultat postići sigurnim pomicanjem zubi ili izraženiji skeletni problem zahtijeva drukčiji pristup.

Ortodontski pregled prije terapije

Detaljan ortodontski pregled početni je korak. Ortodont procjenjuje prednje i stražnje kontakte zubi, položaj zubi, zubne lukove, funkciju čeljusti i odnose lica. Kliničke fotografije i digitalni intraoralni sken mogu se koristiti za dokumentiranje zagriza i položaja zubi.

Radiološka dijagnostika odabire se prema kliničkoj indikaciji. Ortopan može pomoći u procjeni zubi i potpornih struktura, dok kefalometrijska snimka može pomoći u analizi odnosa zubi i čeljusti. Nije potrebno svakom pacijentu automatski raditi sve snimke, a postojeću radiološku dokumentaciju korisno je pregledati prije naručivanja novih snimki.

Kod djece i adolescenata procjenjuju se preostali rast i smjer razvoja čeljusti. To može utjecati na odluku o ranijoj interceptivnoj ili ortopedskoj terapiji, praćenju ili odgađanju pojedinih dijelova terapije.

Kako se bira način liječenja

Korak 1: Utvrditi glavni uzrok nepravilnosti

Ortodont utvrđuje je li obrnuti zagriz prvenstveno dentalan, funkcionalan, skeletan ili kombiniran. U obzir se uzimaju i oralno zdravlje, stanje desni, prostor u zubnim lukovima i eventualna prethodna ortodontska terapija.

Korak 2: Procijeniti dob i preostali rast

Kod odabrane djece koja još rastu mogu se, kada su indicirani, razmatrati interceptivni ili dentofacijalni ortopedski pristupi. Izbor aparata ovisi o nalazu i obrascu rasta. Rana terapija može poboljšati razvoj zagriza i smanjiti izraženost anomalije, ali ne može zajamčiti da kasnije neće biti potrebna dodatna ortodontska terapija ili, kod određenih skeletnih nepravilnosti, ortognatska kirurgija.

Korak 3: Odabrati ortodontski aparat

Fiksni aparatići omogućuju kontrolirano pomicanje gornjih i donjih zubi i koriste se u brojnim planovima terapije obrnutog zagriza. Dostupne su klasične metalne i estetske varijante te samoligirajući sustavi. Samoligirajući aparatići predstavljaju jednu konstrukcijsku mogućnost i ne treba ih automatski smatrati boljim izborom za svaki obrnuti zagriz.

Prozirni aligneri mogu biti prikladni u odabranim dentalnim i dentoalveolarnim slučajevima kada se potrebni pomaci zubi i korekcija zagriza mogu pouzdano planirati tom metodom. Prikladnost ovisi o složenosti nepravilnosti, ciljevima terapije i suradnji pacijenta. Aligneri ne mogu riješiti svaki izraženiji skeletni problem.

Korak 4: Procijeniti mogućnost ortodontske kompenzacije

Kod nekih starijih adolescenata nakon završetka rasta i odraslih s blagom ili umjerenom skeletnom razlikom može se razmatrati ortodontska kompenzacija ili kamuflaža. Takva terapija poboljšava zagriz promjenom položaja zubi, ali ne mijenja osnovni koštani odnos gornje i donje čeljusti.

Korak 5: Interdisciplinarna procjena kada je potrebna

Kod izražene skeletne nepravilnosti ortodontska terapija sama možda neće moći ostvariti planiranu korekciju. Tada se kod odabranih pacijenata može preporučiti zajednička procjena ortodonta i maksilofacijalnog kirurga radi razmatranja kombinirane ortodontske i ortognatske terapije. Operacija nije potrebna kod svakog obrnutog zagriza te ima zasebne indikacije, rizike, pripremu i oporavak.

Ključne činjenice

• Glavno obilježje: donji prednji zubi pri zagrizu nalaze se ispred gornjih prednjih zubi.
• Dijagnoza: potrebno je razlikovati dentalnu, funkcionalnu i skeletnu komponentu.
• Dob: mogu se procjenjivati djeca, adolescenti i odrasli.
• Mogućnosti liječenja: mogu uključivati interceptivnu terapiju kod odabrane djece, fiksne aparatiće, alignere u prikladnim slučajevima te kombinirano ortodontsko-kirurško liječenje kod odabranih skeletnih nepravilnosti.
• Kontrole: aktivna ortodontska terapija zahtijeva redovite dolaske i dobru oralnu higijenu.
• Retencija: nakon aktivnog pomicanja zubi u pravilu je potrebna retencija radi održavanja postignutog položaja.

Rezultati i realna očekivanja

Cilj terapije je funkcionalniji odnos gornjih i donjih zubi, povoljniji položaj prednjih zubi i uravnoteženiji kontakti pri zagrizu. Opseg korekcije ovisi o početnom položaju zubi, odnosu čeljusti, preostalom rastu, stanju parodonta, odabranoj metodi i suradnji pacijenta.

Ortodontska terapija može promijeniti položaj zubi i izgled osmijeha, ali promjene profila razlikuju se od pacijenta do pacijenta. Ortodontska kompenzacija položaja zubi nije isto što i kirurška promjena položaja čeljusti.

Korekcija obrnutog zagriza također ne znači da će se automatski riješiti govorne smetnje, tegobe čeljusnog zgloba ili svi problemi sa žvakanjem. Takve tegobe mogu imati više uzroka i prema potrebi zahtijevaju zasebnu procjenu.

Kontrole, oralna higijena i retencija

Tijekom aktivne terapije potrebne su redovite ortodontske kontrole. Razmak između kontrola ovisi o vrsti aparata, fazi terapije i individualnom odgovoru pacijenta, pa nije isti za sve. Kod alignera, elastika ili drugih elemenata koje koristi sam pacijent rezultat ovisi i o pridržavanju uputa.

Nakon postavljanja ili prilagodbe aparata moguća je prolazna osjetljivost zubi ili iritacija sluznice. Dobra oralna higijena posebno je važna jer nakupljanje plaka oko aparata povećava rizik od demineralizacije cakline, karijesa i upale desni. Ortodontsko pomicanje zubi ima i biološka ograničenja, uključujući mogućnost skraćenja korijena ili povlačenja desni kod osjetljivih pacijenata.

Nakon aktivne terapije u pravilu slijedi retencija jer se zubi mogu ponovno pomicati. Vrsta retainera i režim nošenja određuju se individualno.

Organizacija liječenja u Zagrebu

Procjena i korekcija obrnutog zagriza mogu se organizirati kroz ZagrebMed i ortodontske pružatelje u Zagrebu. Pregled ostalih povezanih mogućnosti dostupan je u kategoriji ortodoncije.

Uz upit je korisno poslati dob pacijenta, kratak opis glavnog problema, podatke o prethodnoj ortodontskoj terapiji te postojeće nalaze, fotografije ili rendgenske snimke ako ih već imate. Kod djeteta roditelj može opisati što primjećuje pri zatvaranju usta ili zagrizu. Nije potrebno samoinicijativno raditi nove snimke prije nego što ih ortodont procijeni kao potrebne.

Ako dolazite iz inozemstva, navedite i koliko često realno možete dolaziti u Zagreb na kontrole. To pomaže procijeniti je li planirani ritam praćenja praktičan prije početka terapije.

Ako želite provjeriti mogućnosti korekcije obrnutog zagriza, pošaljite ZagrebMed-u informacije i nalaze koje već imate te zatražite ortodontsku procjenu i termin u Zagrebu.