ALERGO295 krvni test za alergije

ALERGO295 krvni test za alergije opsežna je laboratorijska pretraga kojom se iz jednog uzorka krvi određuje alergen-specifični imunoglobulin E, odnosno specifični IgE, na 295 alergenskih ciljeva. Test kombinira alergenske ekstrakte i pojedinačne molekularne komponente kako bi se dobio detaljan profil senzibilizacije na česte inhalacijske alergene, hranu, životinjske alergene, plijesni, otrove kukaca, lateks i druge moguće okidače.

Test se može razmotriti kada simptomi upućuju na alergiju posredovanu IgE antitijelima, ali uzročni alergen nije jasan, kada se sumnja na više različitih alergena ili kada su prethodni nalazi složeni ili naizgled proturječni. Nalaz može pomoći u obradi sezonskih, okolišnih, prehrambenih, dišnih, očnih i kožnih tegoba, ali se uvijek mora tumačiti zajedno s anamnezom i stvarnim reakcijama nakon izlaganja.

Što određuje ALERGO295 test

Specifična IgE antitijela nastaju kada imunološki sustav postane senzibiliziran na određeni alergen. Za razliku od ukupnog IgE-a, koji pokazuje ukupnu količinu IgE antitijela u krvi, specifični IgE traži antitijela usmjerena prema točno određenom alergenskom izvoru ili pojedinačnom alergenskom proteinu.

ALERGO295 profil obuhvaća 295 ciljeva, odnosno 117 alergenskih molekula i 178 alergenskih ekstrakata iz 123 različita alergenska izvora. Obuhvaćene skupine uključuju:

• grinje, druge člankonošce i insekte
• pelud drveća, trava i korova
• alergene životinjskog podrijetla
• plijesni i gljivice
• namirnice životinjskog i biljnog podrijetla
• otrove pčela i osa
• lateks

Alergenski ekstrakt sadrži mješavinu proteina iz jednog izvora, primjerice peludi breze, kikirikija, mlijeka ili mačje dlake. Molekularna komponenta predstavlja pojedinačni protein unutar tog izvora. Analiza obiju razina može pružiti više informacija od određivanja alergenskog ekstrakta bez molekularnih komponenti.

Simptomi zbog kojih se razmatra alergološko testiranje

Alergološko testiranje može se razmotriti kada se tegobe ponavljaju nakon izlaganja peludi, prašini, životinjama, određenoj hrani, lateksu, ubodu kukca ili drugom mogućem okidaču. Relevantni obrasci uključuju kihanje, curenje i začepljen nos, svrbež, crvenilo i suzenje očiju, kašalj, piskanje i otežano disanje te osip i svrbež kože.

Test može biti koristan i kada se simptomi pojavljuju u više organskih sustava, mijenjaju ovisno o godišnjem dobu ili mjestu boravka ili se javljaju nakon hrane koju je teško povezati s jednim alergenom. Sami simptomi ne mogu potvrditi alergiju jer infekcije, iritacije, astma, kožne bolesti, intolerancije i druga stanja mogu uzrokovati slične tegobe.

Molekularne komponente i križne reaktivnosti

Molekularna alergologija pomaže razlikovati senzibilizaciju na primarni izvor alergena od križne reaktivnosti uzrokovane strukturno sličnim proteinima. Križna reaktivnost nastaje kada se IgE antitijelo stvoreno na jedan alergenski protein veže i na srodni protein iz drugog izvora.

Primjerice, osoba senzibilizirana na određene proteine peludi breze može imati pozitivan nalaz na srodne proteine u jabuci, kruški, lješnjaku ili drugim biljnim namirnicama. Takav obrazac ne znači nužno da svaki pozitivan nalaz predstavlja zasebnu primarnu alergiju na hranu. Informacije o molekularnim komponentama mogu pomoći u procjeni proizlazi li više pozitivnih rezultata iz jednog osnovnog obrasca senzibilizacije.

Križno reaktivni proteini mogu se pojaviti među peludima i biljnom hranom, različitim životinjskim vrstama, lateksom i određenim voćem te među srodnim otrovima kukaca. Kliničko značenje ovisi o stvarnom izlaganju, simptomima, utvrđenoj molekularnoj komponenti i cjelokupnoj anamnezi.

Senzibilizacija nije isto što i klinička alergija

Pozitivan specifični IgE pokazuje senzibilizaciju, odnosno prisutnost IgE antitijela koja prepoznaju ispitani alergen. Takav nalaz ne dokazuje automatski da izlaganje alergenu uzrokuje simptome niti samostalno potvrđuje klinički relevantnu alergiju.

Neke senzibilizacije ne uzrokuju nikakve tegobe, dok su druge jasno povezane s alergijskim reakcijama. Koncentracija specifičnog IgE-a može pridonijeti procjeni, ali sama ne određuje hoće li doći do reakcije niti koliko će ona biti ozbiljna.

Test ne može pouzdano predvidjeti buduće alergijske reakcije. Pozitivan nalaz nije dokaz da će se reakcija nužno razviti u budućnosti. Kliničko značenje procjenjuje se usporedbom nalaza s prethodnim izlaganjima, vremenom pojave simptoma, hranom koja se podnosi, sezonskim i okolišnim obrascima te dodatnom alergološkom obradom kada je potrebna.

Kako se test provodi

1. Procjena simptoma i mogućih okidača

Prije testiranja korisno je zabilježiti simptome, vrijeme njihove pojave, moguća izlaganja, sezonske obrasce, hranu koja se podnosi ili se smatra sumnjivom, prethodne reakcije, terapiju i ranije alergološke nalaze. Široki panel može otkriti velik broj senzibilizacija, ali su te informacije nužne za razlikovanje klinički relevantnih rezultata od nalaza bez simptoma.

2. Uzimanje uzorka krvi

Uzima se jedna epruveta krvi, a za laboratorijsku analizu koristi se serum. Tijelo se tijekom testa ne izlaže alergenu preko kože niti konzumacijom hrane.

3. Analiza specifičnog IgE-a

U uzorku se određuje specifični IgE na uključene alergenske ekstrakte i molekularne komponente. Profil može pokazati negativne nalaze, pojedinačne senzibilizacije ili skupine povezanih pozitivnih rezultata koji mogu upućivati na križnu reaktivnost.

4. Nalaz i stručno tumačenje

Laboratorijski nalaz prikazuje utvrđene vrijednosti specifičnog IgE-a. Stručno tumačenje razmatra cjelokupan obrazac umjesto da se svaki pozitivan rezultat automatski smatra zasebnom alergijom.

Priprema prije uzorkovanja

Nije potrebno biti natašte. Antihistaminike i kortikosteroide nije potrebno prekidati posebno zbog ovog krvnog testa jer se određuju antitijela koja cirkuliraju u krvi, a ne reakcija na koži. Terapiju ne treba mijenjati bez upute liječnika.

Prije uzorkovanja treba navesti aktualnu terapiju, prethodne teške reakcije, dijagnosticirane alergije, astmu, kožne bolesti, trudnoću, sklonost nesvjestici tijekom vađenja krvi ili otežano uzimanje uzorka.

Razumijevanje nalaza i ograničenja testa

Nalaz može pomoći odrediti koji alergeni zahtijevaju detaljniju kliničku procjenu i je li obrazac više u skladu s primarnom senzibilizacijom ili križnom reaktivnošću. Može pomoći i pri odluci jesu li potrebni ciljani testovi, alergološki pregled, nadzirani provokacijski test ili druga dijagnostička obrada.

ALERGO295 procjenjuje senzibilizaciju posredovanu IgE antitijelima. Ne dijagnosticira intoleranciju na hranu, reakcije koje nisu posredovane IgE-om, kontaktni dermatitis, nuspojave lijekova niti sve moguće uzroke respiratornih, probavnih, očnih ili kožnih simptoma. Negativan rezultat ne isključuje sve oblike alergije.

Namirnice ne treba izbacivati iz prehrane samo zbog izoliranog pozitivnog rezultata, osobito ako se konzumiraju bez simptoma. Neopravdano izbjegavanje može nepotrebno smanjiti raznolikost prehrane i dovesti do nutritivnih problema. Odluke o izbjegavanju alergena, hitnoj terapiji ili imunoterapiji zahtijevaju individualnu medicinsku procjenu.

Krvni alergološki test nije pretraga za hitna stanja. Naglo otežano disanje, oticanje jezika ili grla, gubitak svijesti, brzo širenje koprivnjače ili teški simptomi nakon hrane, lijeka, lateksa ili uboda kukca zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Za organizaciju testa putem ZagrebMeda pošaljite kratak opis simptoma, mogućih okidača, prethodnih reakcija, aktualne terapije i ranijih alergoloških nalaza. Te informacije mogu pomoći procijeniti je li opsežni molekularni panel ili ciljanija obrada prikladniji sljedeći korak.