Kašalj, piskanje i otežano disanje

Kašalj, piskanje i otežano disanje respiratorni su simptomi koji se mogu pojaviti zajedno ili odvojeno. Kašalj može biti suh ili praćen iskašljavanjem. Piskanje se najčešće opisuje kao visok zvižduk pri disanju, obično izraženiji tijekom izdisaja. Otežano disanje može se osjećati kao nemogućnost dubokog udaha, nedostatak zraka, stezanje u prsima, ubrzano disanje ili zaduha tijekom aktivnosti koje je osoba ranije podnosila bez poteškoća.

Tegobe mogu biti prolazne i povezane s respiratornom infekcijom, tjelesnim naporom, dimom, hladnim zrakom ili drugim kratkotrajnim okidačem. Kada se ponavljaju, pogoršavaju noću, nastaju nakon izlaganja alergenima ili ograničavaju svakodnevne aktivnosti, mogu zahtijevati procjenu astme, alergije, kronične bolesti dišnih putova, infekcije ili drugog zdravstvenog stanja.

Uzrok se ne može utvrditi samo prema kašlju ili piskanju. Astma je česta mogućnost, ali slični simptomi mogu se pojaviti kod bronhitisa, upale pluća, kronične opstruktivne plućne bolesti, alergijskih reakcija, refluksa, bolesti srca, anemije, tjeskobe, smanjene tjelesne kondicije ili poremećaja gornjih dišnih putova.

Kako se simptomi mogu osjećati

Obrazac tegoba može se znatno razlikovati. Kod nekih osoba prevladava dugotrajan kašalj, dok druge imaju povremeno piskanje, stezanje u prsima ili nedostatak zraka. Simptomi mogu početi naglo ili postupno te trajati nekoliko minuta, sati, dana ili dulje.

Osoba može opisivati:

• suh, nadražajan ili škakljiv kašalj
• kašalj s bistrim, žutim, zelenim ili krvavim iskašljajem
• zviždanje ili piskanje tijekom disanja
• stezanje ili pritisak u prsima
• nemogućnost dubokog udaha
• ubrzano disanje
• zaduhu tijekom hodanja, penjanja stepenicama, vježbanja ili govora
• kašalj ili piskanje noću i rano ujutro
• tegobe nakon peludi, prašine, životinja, dima, parfema, kemikalija ili hladnog zraka
• poboljšanje nakon udaljavanja iz određenog doma, radnog prostora ili okoliša

Piskanje često nastaje zbog suženja donjih dišnih putova. Grub zvuk pri udahu može dolaziti iz grla ili gornjih dišnih putova. Snimka zvuka ponekad može pomoći liječniku razumjeti što pacijent opisuje.

Česti uzroci kašlja, piskanja i otežanog disanja

Astma

Astma je stanje kod kojeg su dišni putovi upaljeni, osjetljivi i povremeno suženi. Uobičajeni simptomi uključuju piskanje, kašalj, stezanje u prsima i otežano disanje. Tegobe često variraju, uz razdoblja bez simptoma između epizoda.

Simptomi mogu biti izraženiji noću ili rano ujutro. Mogući okidači uključuju respiratorne infekcije, tjelesni napor, hladan zrak, pelud, grinje, životinjske alergene, plijesan, dim, onečišćenje zraka, intenzivne mirise i tvari na radnom mjestu.

Ne piskaju sve osobe s astmom, a kod nekih kašalj može biti glavni simptom. Astma se ne može potvrditi samo prema opisu tegoba i u pravilu zahtijeva kliničku procjenu i ispitivanje plućne funkcije.

Alergijske respiratorne tegobe

Udahnuti alergeni poput peludi, grinja, životinjskih alergena, spora plijesni ili profesionalnih alergena mogu kod senzibiliziranih osoba izazvati kašalj, piskanje ili pogoršanje astme. Mogu se pojaviti i kihanje, curenje nosa, svrbež očiju ili kožni osip.

Teška neposredna alergijska reakcija može uzrokovati naglo piskanje, nedostatak zraka, stezanje u prsima ili grlu, promuklost, otežano gutanje, koprivnjaču, oticanje, povraćanje, vrtoglavicu ili gubitak svijesti. Teške respiratorne tegobe nakon hrane, lijeka, lateksa ili uboda kukca zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Alergološko testiranje može pomoći kada postoji dosljedna povezanost simptoma s određenim alergenom. Pozitivan rezultat pokazuje senzibilizaciju, ali ga treba tumačiti zajedno s vremenom i obrascem reakcije.

Respiratorne infekcije

Virusne infekcije dišnih putova mogu izazvati kašalj, piskanje, otežano disanje, grlobolju, temperaturu, umor, nosne simptome i stvaranje sluzi. Akutni bronhitis često uzrokuje kašalj koji može trajati nekoliko tjedana nakon povlačenja ostalih simptoma infekcije.

Upala pluća može uzrokovati kašalj, temperaturu, zimicu, bol u prsima, ubrzano disanje, nedostatak zraka, umor ili zbunjenost. Klinička slika može se razlikovati ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju.

Djeca mogu piskati tijekom virusnih infekcija, a da nemaju trajnu astmu. Ponavljajuće epizode, problemi s disanjem između infekcija, alergijski simptomi ili izražena obiteljska sklonost mogu zahtijevati dodatnu obradu.

Nadražaj dišnih putova

Duhanski dim, aerosoli elektroničkih cigareta, onečišćenje zraka, prašina, sredstva za čišćenje, isparavanja boje, parfemi, tvari na radnom mjestu te hladan i suh zrak mogu nadražiti dišne putove i potaknuti kašalj ili piskanje.

Osobe s astmom ili osjetljivim dišnim putovima mogu reagirati i na manje količine nadražujuće tvari. Tegobe koje se redovito pogoršavaju na poslu, a smanjuju tijekom vikenda ili godišnjeg odmora, mogu upućivati na profesionalni uzrok.

Kronična opstruktivna plućna bolest

Kronična opstruktivna plućna bolest može uzrokovati dugotrajan kašalj, iskašljavanje, piskanje, smanjenu sposobnost tjelesnog napora i postupno sve izraženiji nedostatak zraka. Češća je kod osoba koje puše ili su bile dugotrajno izložene prašini, dimu i onečišćenju.

Tegobe se obično razvijaju postupno. Novo ili naglo pogoršanje može biti povezano s infekcijom ili egzacerbacijom koja zahtijeva brzu procjenu.

Refluks i gornji dišni putovi

Refluks može nadražiti grlo i pridonijeti kroničnom kašlju, pročišćavanju grla, promuklosti ili tegobama koje se pogoršavaju nakon jela i pri ležanju. Refluks je samo jedan od mogućih uzroka kroničnog kašlja i ne bi ga trebalo pretpostaviti bez procjene drugih uzroka.

Poremećaji glasnica i gornjih dišnih putova mogu uzrokovati zvuk pri disanju, stezanje u grlu, promjene glasa ili teškoće pri udahu. Tegobe mogu nalikovati astmi, ali zahtijevaju drukčiji dijagnostički put.

Srčani i krvožilni uzroci

Otežano disanje ponekad može biti povezano s bolešću srca, nakupljanjem tekućine ili poremećajem srčanog ritma. Mogu se pojaviti nelagoda u prsima, oticanje gležnjeva, ubrzan rad srca, slabija podnošljivost napora i nedostatak zraka pri ležanju.

Kašalj ili piskanje ne isključuju srčani uzrok, posebno kada je glavni problem postupno pogoršanje zaduhe ili oticanje.

Anemija, smanjena kondicija i drugi uzroci

Anemija smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik i može uzrokovati zaduhu tijekom aktivnosti, umor, vrtoglavicu, bljedilo, glavobolju ili ubrzan rad srca.

Slabija tjelesna kondicija, prekomjerna tjelesna težina, trudnoća, bolesti štitnjače, metabolički poremećaji te tjeskoba ili panični napadaji također mogu pridonijeti nedostatku zraka. Ti uzroci mogu istodobno postojati s astmom, bolešću srca ili drugim respiratornim stanjem.

Simptomi koji se mogu pojaviti zajedno

Pridruženi simptomi pomažu odrediti hitnost i odgovarajući dijagnostički put. Važno je navesti:

• bol, stezanje ili pritisak u prsima i lupanje srca
• temperaturu, zimicu, umor ili noćno znojenje
• bistar, žut, zelen, hrđav ili krvav iskašljaj
• kihanje, začepljen nos, svrbež očiju, koprivnjaču ili oticanje
• otežano gutanje, promuklost ili stezanje u grlu
• ubrzano disanje ili nemogućnost govora u punim rečenicama
• plave, sive ili izrazito blijede usne i kožu
• vrtoglavicu, gubitak svijesti, zbunjenost ili izraženu slabost
• oticanje gležnjeva ili nedostatak zraka pri ležanju
• neobjašnjeni gubitak težine ili slabiji apetit

Kada je potrebna hitna medicinska pomoć

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti kada je otežano disanje jako ili se brzo pogoršava, posebno ako osoba:

• hvata zrak, guši se ili ne može govoriti u punim rečenicama
• ima jako stezanje, težinu ili bol u prsima
• ima plave, sive ili vrlo blijede usne, kožu ili nokte
• postane zbunjena, izrazito pospana ili izgubi svijest
• ima naglo oticanje usana, jezika, usta, lica ili grla
• razvije teško disanje nakon hrane, lijeka, lateksa ili uboda kukca
• iskašljava više od malog traga krvi
• ima naglu zaduhu uz bol u prsima, gubitak svijesti ili vrlo ubrzan puls

Ako osoba s poznatom teškom alergijom ima propisan autoinjektor adrenalina, treba ga primijeniti prema prethodno dobivenim liječničkim uputama i istodobno pozvati hitnu pomoć.

Kada dogovoriti liječnički pregled

Liječnički pregled preporučuje se kada kašalj, piskanje ili zaduha:

• traju dulje od očekivanog ili se ponavljaju
• bude osobu tijekom noći ili se pojavljuju rano ujutro
• ograničavaju hodanje, vježbanje, posao, san ili svakodnevne aktivnosti
• počinju nakon izlaganja određenom alergenu ili tvari na radnom mjestu
• pojavljuju se uz ponavljajuće nosne, očne ili kožne alergijske simptome
• nastaju uz temperaturu, bol u prsima ili dugotrajno iskašljavanje
• postupno postaju češći ili izraženiji
• počinju kod osobe koja puši ili ima kroničnu bolest srca ili pluća
• ne poboljšavaju se uz ranije propisanu terapiju

Nova pojava piskanja kod odrasle osobe, dugotrajan neobjašnjen nedostatak zraka ili kronični kašalj ne bi se trebali neograničeno liječiti bez utvrđivanja mogućeg uzroka.

Kako se simptomi obično dijagnosticiraju

Razgovor i klinički pregled

Procjena počinje vremenom početka, trajanjem i okidačima simptoma. Liječnik može pitati pojavljuju li se tegobe noću, tijekom vježbanja, nakon infekcija, u blizini životinja, tijekom sezone peludi, na radnom mjestu ili nakon hrane i lijekova.

Pregled može uključivati brzinu disanja, zasićenost krvi kisikom, temperaturu, puls, krvni tlak, slušanje pluća i srca te procjenu oteklina, nosnih simptoma, kožnih promjena i znakova infekcije ili anemije.

Spirometrija i bronhodilatacijski test

Spirometrija mjeri koliko zraka osoba može izdahnuti i kojom brzinom. Testiranje prije i nakon lijeka koji širi dišne putove može pokazati poboljšava li se suženje, što može poduprijeti dijagnozu astme.

Uredna spirometrija ne isključuje uvijek astmu ako se simptomi pojavljuju samo povremeno. Ponekad se razmatra ponavljanje testa, mjerenje vršnog protoka, test opterećenja ili drugi provokacijski test.

Mjerenje vršnog protoka i procjena astme

Mjerač vršnog protoka bilježi najveću brzinu izdisaja. Rezultati tijekom nekoliko tjedana mogu pokazati promjene povezane s dobom dana, radnim mjestom, vježbanjem, alergenima ili terapijom.

Mjerenje upale dišnih putova, poput frakcijskog izdahnutog dušikova oksida, može se razmatrati kod odabranih pacijenata. Nalaz se tumači zajedno sa simptomima i drugim testovima plućne funkcije.

Alergološko testiranje

Kožni ubodni testovi ili krvne pretrage specifičnih IgE protutijela mogu biti primjereni kada simptomi upućuju na alergijsku astmu ili ponavljajuću reakciju na pelud, grinje, životinje, plijesan, hranu, lijek, lateks ili otrov kukca.

Ukupni IgE i broj eozinofila mogu dati dodatne informacije, ali sami ne utvrđuju uzrok respiratornih simptoma. Testiranje treba biti ciljano, a ne provedeno kao neograničen panel.

Krvne pretrage

Ovisno o kliničkoj slici, laboratorijska obrada može uključivati kompletnu krvnu sliku, eozinofile, upalne pokazatelje, status željeza, funkciju štitnjače, funkciju bubrega ili ciljane testove na infekcije.

Krvne pretrage same ne dijagnosticiraju astmu. Mogu pomoći prepoznati anemiju, infekciju, upalu, alergijski obrazac ili drugo stanje koje pridonosi nedostatku zraka.

Slikovne i kardiološke pretrage

Rendgenska snimka ili druga dijagnostika prsnog koša može se razmotriti kod sumnje na upalu pluća, drugu plućnu bolest, dugotrajne simptome ili neobjašnjen abnormalan klinički nalaz.

Elektrokardiogram, ultrazvuk srca ili druge kardiološke pretrage mogu biti potrebni kada se nedostatak zraka pojavljuje uz nelagodu u prsima, lupanje srca, oticanje, gubitak svijesti ili čimbenike rizika za srčanu bolest.

Što sljedeći korak može uključivati

Sljedeći korak ovisi o jačini, trajanju, obrascu okidača i nalazima. Sumnja na astmu može voditi prema ispitivanju plućne funkcije i individualno prilagođenom planu inhalacijske terapije. Alergijske tegobe mogu zahtijevati ciljanu alergološku procjenu i upravljanje relevantnim izlaganjima.

Akutna infekcija može zahtijevati praćenje, simptomatsku terapiju ili ciljano liječenje ovisno o uzroku i težini. Antibiotici ne djeluju na virusne infekcije i ne bi se trebali koristiti bez odgovarajuće indikacije.

Osobe koje već imaju astmu trebaju slijediti propisani akcijski plan. Sve češće tegobe, učestalo korištenje inhalatora za brzo olakšanje, noćno buđenje ili ograničenje aktivnosti mogu upućivati na potrebu za pregledom kontrole bolesti.

Izbjegavanje duhanskog dima i relevantnih profesionalnih ili okolišnih iritansa može smanjiti tegobe, ali dugotrajni problemi s disanjem i dalje zahtijevaju dijagnostičku procjenu. Široko izbjegavanje alergena nije potrebno ako nije utvrđen klinički važan okidač.

Kada su zaduha ili kašalj povezani s anemijom, bolešću srca, refluksom, slabijom kondicijom ili drugim stanjem, potreban je drukčiji terapijski put. Istodobno može postojati više uzroka.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda ili slanja upita putem ZagrebMeda korisno je pripremiti podatke o:

• vremenu početka kašlja, piskanja ili otežanog disanja
• tome jesu li simptomi stalni ili se pojavljuju u epizodama
• noćnom, jutarnjem, sezonskom, radnom ili naporom izazvanom obrascu
• prisutnosti i izgledu iskašljaja
• stezanju u prsima, temperaturi, boli, lupanju srca, oticanju ili alergijskim simptomima
• pušenju, korištenju elektroničkih cigareta te izlaganju prašini, kemikalijama, životinjama, plijesni i peludi
• ranijim dijagnozama astme, alergije, bolesti srca, pluća ili anemije
• inhalatorima, lijekovima, dodacima i ranije korištenoj terapiji
• kućnim mjerenjima vršnog protoka, kisika ili temperature ako su dostupna
• ranijim krvnim nalazima, alergološkim testovima, spirometriji, snimkama ili specijalističkim izvještajima

Ako kašalj, piskanje ili otežano disanje traju, često se vraćaju ili mogu biti povezani s alergijom ili astmom, ZagrebMed može pomoći povezati tegobe s ispitivanjem plućne funkcije, alergološkom procjenom, laboratorijskim pretragama, snimanjem ili odgovarajućim specijalističkim pregledom u Zagrebu.