Križni zagriz

Križni zagriz je nepravilni odnos gornjih i donjih zubi pri kojem jedan ili više gornjih zubi pri zatvaranju usta ne dolaze u očekivani odnos s donjim zubima. Može zahvatiti samo jedan zub, nekoliko zubi ili veći dio zubnog luka. Ovisno o položaju nepravilnosti, razlikujemo prednji i stražnji križni zagriz.

Kod stražnjeg križnog zagriza jedan ili više gornjih stražnjih zubi najčešće se zatvaraju s unutarnje strane donjih zubi, umjesto blago s njihove vanjske strane. Može biti jednostran ili obostran. Kod nekih osoba donja se čeljust pri zatvaranju pomakne u stranu kako bi zubi pronašli stabilniji položaj. Takav funkcionalni pomak donje čeljusti posebno je važno procijeniti kod djece koja još rastu.

Kako križni zagriz može izgledati i smetati

Neki križni zagrizi lako su vidljivi, dok se drugi uočavaju tek detaljnim pregledom zagriza. Osoba može primijetiti da zubi na jednoj strani ne naliježu kao na drugoj, da se jedan ili više gornjih prednjih zubi zatvaraju iza donjih ili da donja čeljust tijekom zatvaranja lagano odlazi u jednu stranu.

Križni zagriz ne mora uzrokovati bol. Ovisno o vrsti i izraženosti može biti povezan s:

• otežanim ili neravnomjernim žvakanjem;
• osjećajem da zubi ne naliježu prirodno;
• neravnomjernim kontaktom i trošenjem pojedinih zubi;
• neobičnim položajem jednog ili više zubi pri zagrizu;
• vidljivim pomakom donje čeljusti tijekom zatvaranja usta;
• povremenim opterećenjem ili iritacijom zubnog mesa kada zubi nepovoljno kontaktiraju.

Križni zagriz ne znači automatski da će osoba razviti asimetriju lica, tegobe čeljusnog zgloba ili značajnu funkcionalnu smetnju. Takve nalaze potrebno je procijeniti individualno.

Prednji i stražnji križni zagriz

Prednji križni zagriz

Prednji križni zagriz zahvaća jedan ili više prednjih zubi. Gornji prednji zub može se pri zatvaranju naći iza odgovarajućeg donjeg zuba, umjesto ispred njega. Kada veći broj donjih prednjih zubi stoji ispred gornjih, nalaz se može preklapati s onim što pacijenti često nazivaju obrnutim pregrizom ili obrnutim zagrizom.

To nisu potpuno isti pojmovi. Širi odnos u kojem je donji zubni luk ili donja čeljust položena prema naprijed zahtijeva zasebnu procjenu i može voditi prema korekciji obrnutog zagriza. Ova stranica prvenstveno se odnosi na križni odnos gornjih i donjih zubi, osobito u bočnim segmentima.

Stražnji križni zagriz

Stražnji križni zagriz zahvaća pretkutnjake, kutnjake ili odgovarajuće mliječne zube kod djece. Može biti ograničen na jedan zub, obuhvatiti više zubi ili zahvatiti cijelu jednu ili obje strane zubnog luka.

Jednostrani izgled ne mora uvijek značiti da je osnovni problem prisutan samo na jednoj strani. Kod nekih osoba uži gornji zubni luk i način na koji zubi prvi put dolaze u kontakt mogu dovesti do funkcionalnog pomaka donje čeljusti u stranu.

Mogući čimbenici nastanka križnog zagriza

Križni zagriz može nastati zbog različitih dentalnih, skeletnih i funkcionalnih čimbenika. Razlikovanje tih mehanizama važno je jer terapija nije ista za svaki križni zagriz.

Dentalni čimbenici

Dentalni križni zagriz može nastati zbog položaja, nagiba, rotacije ili smjera nicanja pojedinih zubi. Širina čeljusti pritom može biti odgovarajuća, ali je jedan ili više zubi položeno previše prema jeziku ili obrazu. Na položaj zubi može utjecati i raspoloživi prostor u zubnom luku.

Skeletni čimbenici

Kod skeletnog križnog zagriza postoji nesrazmjer između koštanih struktura gornje i donje čeljusti. Gornja čeljust može, primjerice, biti relativno uža u odnosu na donju. Složeniji slučajevi mogu uključivati kombinaciju poprečnih i sagitalnih odnosa čeljusti. Tada je potrebno procijeniti rast, skeletnu zrelost, položaj zubi i cjelokupni odnos čeljusti.

Funkcionalni čimbenici

Ponekad zubi pri početnom zatvaranju dođu u kontakt na način koji usmjeri donju čeljust u stranu prije nego što pacijent dosegne svoj uobičajeni položaj zagriza. Ortodont tada procjenjuje razlikuje li se prirodni položaj čeljusti od položaja koji nastaje kada se zubi potpuno spoje.

Dentalni, skeletni i funkcionalni čimbenici mogu biti prisutni istodobno, zbog čega se vrsta križnog zagriza ne može pouzdano odrediti samo prema fotografiji osmijeha.

Kada križni zagriz treba procijeniti

Križni zagriz uglavnom nije hitno stanje, ali je ortodontski pregled koristan kada je zagriz vidljivo nepravilan, donja se čeljust pri zatvaranju pomiče u stranu, žvakanje je otežano ili se uočava postupno neravnomjerno trošenje zubi.

Kod djece je procjena tijekom rasta osobito korisna jer ortodont može pratiti razvoj zubnih lukova i čeljusti. To ne znači da svako dijete s križnim zagrizom odmah treba terapiju. Kod dijela djece dovoljno je praćenje. Kod drugih vrsta križnog zagriza, osobito kada postoji funkcionalni pomak ili izražen problem širine gornjeg luka, može se razmatrati ranija intervencija.

Križni zagriz može se procjenjivati i liječiti i kod odraslih. Budući da je rast čeljusti uglavnom završen, u odrasloj dobi posebno se procjenjuju položaj zubi, potporna kost i parodont, skeletni odnos čeljusti, postojeći protetski radovi te mogućnost ortodontske korekcije bez ili uz dodatne postupke.

Pregled ne treba odgađati ako zagriz uzrokuje značajnu traumu zuba ili zubnog mesa, bol koja se pojačava, izražene poteškoće sa zatvaranjem usta nakon ozljede ili drugi akutni stomatološki problem.

Kako se križni zagriz dijagnosticira

Polazište je detaljan ortodontski pregled. Ortodont procjenjuje kako gornji i donji zubi međusobno naliježu, je li zahvaćen jedan ili više zubi, radi li se o prednjem ili stražnjem križnom zagrizu te je li stražnji križni zagriz jednostran ili obostran.

Procjena može uključivati:

• širinu i oblik gornjeg i donjeg zubnog luka;
• položaj, nagib i rotaciju zubi te raspoloživi prostor;
• središnje linije zubnih lukova i njihovu promjenu tijekom zatvaranja usta;
• eventualni funkcionalni pomak donje čeljusti;
• odnos čeljusti i obrazac rasta;
• funkciju žvakanja i područja nepravilnog kontakta zubi;
• trošenje zubi te stanje zubnog mesa i potpornih tkiva.

Digitalno intraoralno skeniranje može dati precizan trodimenzionalni prikaz zubnih lukova i zagriza. Mogu se koristiti i kliničke fotografije. Ortopantomogram, kefalometrijske snimke ili druga radiološka obrada koriste se kada su medicinski indicirani i kada mogu promijeniti dijagnozu ili plan terapije. Kod složenijih skeletnih nepravilnosti može biti potrebna dodatna obrada.

Što sljedeći korak može uključivati

Daljnji postupak ovisi o tome je li križni zagriz prvenstveno dentalni, funkcionalni, skeletni ili kombinirani te o dobi i fazi rasta pacijenta.

Kod lokaliziranog dentalnog križnog zagriza cilj može biti pomicanje jednog ili nekoliko zubi u pravilniji odnos. Ovisno o indikaciji, mogu se koristiti fiksni aparatići, pojedini mobilni aparati ili prozirni aligneri. Aligneri mogu biti prikladni za dio križnih zagriza, ali nisu rješenje za svaku vrstu ili težinu nepravilnosti.

Ako je problem povezan s nedovoljnom širinom gornjeg luka, može se razmatrati njegovo širenje. Važno je razlikovati dentalno širenje zubnog luka od skeletnog širenja gornje čeljusti. Dentalno širenje prvenstveno mijenja položaj zubi i dentoalveolarnih struktura. Skeletno širenje ima cilj povećati poprečnu širinu gornje čeljusti i snažno ovisi o dobi i skeletnoj zrelosti pacijenta.

Kod djece i adolescenata koji još rastu određene metode širenja mogu iskoristiti razvoj čeljusti. Kod odraslih sa značajnijom skeletnom komponentom plan može biti složeniji i u odabranim slučajevima uključivati skeletno sidrenje ili zajedničku procjenu ortodonta i maksilofacijalnog kirurga.

Na ZagrebMed-u je dostupna zasebna usluga korekcije križnog zagriza. Konkretna metoda liječenja odabire se tek nakon što ortodont utvrdi vrstu križnog zagriza i strukture koje sudjeluju u nastanku nepravilnosti.

Što pripremiti prije pregleda

Prije ortodontskog pregleda korisno je zabilježiti kada ste prvi put primijetili nepravilnost, mijenja li se s vremenom, imate li poteškoće sa žvakanjem te pomiče li se donja čeljust u stranu kada zatvarate usta. Kod djeteta mogu pomoći informacije o dosadašnjem razvoju zubi, prethodnim stomatološkim pregledima i eventualnom ranijem ortodontskom praćenju.

Ako ih imate, ponesite prethodne rendgenske snimke, ortodontske nalaze, fotografije, digitalne skenove te podatke o prethodnom nošenju aparatića ili alignera, vađenju zubi i drugim stomatološkim zahvatima. Odrasli trebaju navesti i postojeće krunice, mostove, implantate, parodontološko liječenje ili raniju ortodontsku terapiju.

Ako niste sigurni radi li se o križnom zagrizu ili koji je pregled odgovarajući, ZagrebMed-u možete poslati kratak opis problema i postojeću dokumentaciju. ZagrebMed vam može pomoći povezati tegobu s odgovarajućim ortodontskim pregledom ili putem korekcije zagriza u Zagrebu.