Višak tekućine u tijelu (hipervolemija)

Višak tekućine može uzrokovati edeme, porast težine i zadihanost kod bubrežne bolesti. Saznajte kada je potrebna pomoć. Saznajte o uzrocima i daljnjoj obradi.

Hipervolemija znači prekomjerno zadržavanje tekućine u tijelu. Može biti povezana s oštećenom bubrežnom funkcijom, ali i bolestima srca ili jetre.

Kako se očituje višak tekućine

Simptomi mogu uključivati otečene gležnjeve, nagli porast težine, povišen tlak, zadihanost i otežano ležanje na ravnom.

Višak tekućine može se zamijetiti po tijesnim cipelama, otečenim gležnjevima, prstenju koje se teško skida ili naglom porastu težine koji ne odgovara promjenama prehrane. Pritiskom prsta na potkoljenicu ponekad ostane prolazno udubljenje. Neki primjećuju viši tlak ili zaduhu pri aktivnosti koju su prije dobro podnosili. Oteklina može varirati tijekom dana, primjerice biti izraženija nakon sjedenja. Međutim, značajno nakupljanje tekućine u plućima ne mora uvijek biti praćeno vidljivim edemom nogu. Jednako tako, svako oticanje gležnjeva ne znači da je ukupna količina tekućine u organizmu povećana. Osoba s poznatom bolešću bubrega trebala bi pratiti promjene disanja, mokrenja i težine te ih opisati liječniku umjesto da sama donosi zaključak.

Zašto nastaje hipervolemija

Kod uznapredovale bolesti bubrega slabije izlučivanje soli i vode može dovesti do zadržavanja tekućine. Srce i bubrezi međusobno su povezani: srčano popuštanje može uzrokovati zastoj krvi i promijeniti bubrežnu perfuziju, a oštećeni bubrezi otežavaju regulaciju volumena. Bolesti jetre, neki lijekovi i gubitak bjelančevina mogu pridonijeti oticanju ili drukčijoj raspodjeli tekućine. Kod hospitaliziranih pacijenata važna može biti i primjena infuzija. Tekućina u krvnim žilama nije isto što i tekućina nakupljena u tkivima; osoba može imati otoke, ali istodobno nedovoljan učinkoviti cirkulirajući volumen. Zbog toga neselektivno ograničavanje vode ili dodatno uzimanje diuretika nije sigurno. Prije liječenja potrebno je razumjeti uzrok i stanje cirkulacije.

Kada je potrebna hitna procjena

Teška ili iznenadna zadihanost, bol u prsima, plavkaste usnice ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu pomoć.

Iznenadna jaka zaduha, bol u prsima, gubitak svijesti, plavkaste usne ili izraženo pogoršanje smetenosti zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Otežano disanje u ležećem položaju, noćna buđenja zbog gušenja ili naglo povećanje oteklina zaslužuju brzu procjenu, osobito uz poznatu bolest srca ili bubrega. Pacijenti na dijalizi trebaju prijaviti nagli porast težine i novu zaduhu svom centru, ali kod teškog disanja ne smiju čekati povratni poziv. Jedan kilogram više ili blagi edem sam po sebi ne određuje hitnost. Važni su disanje, tlak, brzina pogoršanja i ostali klinički znakovi. Redovni ZagrebMed upit prikladan je samo za stabilne, nehitne okolnosti.

Kako se procjenjuje preopterećenje tekućinom

Liječnik procjenjuje tlak, težinu, lijekove, funkciju bubrega i elektrolite te prema potrebi stanje srca i pluća.

Liječnik procjenjuje kretanje težine, količinu mokraće, unos tekućine, raspored dijalize ako postoji, krvni tlak, lijekove i simptome. Pregledom se provjeravaju edemi, srce, pluća i prema potrebi razina kisika. Kreatinin i elektroliti pomažu razumjeti bubrežnu funkciju, a albumin u krvi ili bjelančevine u mokraći mogu pokazati druge čimbenike oticanja. Kod zaduhe ili sumnje na srčani uzrok mogu biti potrebni rendgen prsnog koša, EKG ili ultrazvuk srca. Nisu sve te pretrage nužne za svakoga s otečenim gležnjevima. Jedna vrijednost kreatinina ni sama veličina otekline ne opisuju pouzdano čitavo opterećenje tekućinom. Usporedba s ranijim nalazima i promjenama kroz vrijeme važan je dio odluke.

Što može uključivati sljedeći korak

Za osobe s više kroničnih bolesti posebno je važno razlikovati zadržavanje tekućine povezano sa srcem od promjena uzrokovanih bubrezima ili lijekovima. Ponekad je potrebna suradnja nefrologa i kardiologa. U planiranom praćenju korisno je usporediti uzastopne tjelesne mase i tlakove, ali mjerenja treba tumačiti uz simptome i laboratorijske nalaze. Nije dobro samostalno mijenjati ograničenje tekućine samo zbog jedne veće težine, osobito ako osoba ima vrtoglavicu ili nizak tlak. Značajno pogoršanje disanja uvijek ima prednost pred rutinskim planom kontrole.

Liječenje ovisi o uzroku. Kod teškog zatajenja bubrega s viškom tekućine koji se ne može drukčije kontrolirati može biti potrebna dijaliza s uklanjanjem tekućine.

Višak tekućine može biti povezan s bubrezima, srcem ili jetrom. Pregled nefrologa može pomoći kod sumnje na bubrežni uzrok, a kreatinin i eGFR daju podatke o filtraciji. Kada se sumnja na povećani gubitak bjelančevina mokraćom, omjer albumina i kreatinina u mokraći može pridonijeti obradi. Teška zaduha zahtijeva hitnu procjenu prije nehitnih pretraga.

Liječenje se prilagođava uzroku i opasnosti od prejakog ili preslabog uklanjanja tekućine. Liječnik može preispitati propisane diuretike, lijekove za tlak, unos soli i individualni plan tekućine. Kod osoba na dijalizi procjenjuju se ciljana težina, tlak, simptomi i podnošljivost seansi. Teško zatajenje bubrega s nekontroliranim preopterećenjem može zahtijevati nadomjesnu bubrežnu terapiju, ali oticanje nogu samo nije indikacija za dijalizu. Prebrzo uklanjanje tekućine može uzrokovati pad tlaka i grčeve. Zbog toga pacijent ne smije samostalno mijenjati dijalizne postavke. Ako je uzrok srčani ili jetreni, potrebno je liječiti i tu bolest. Praćenje tlaka, težine i laboratorijskih nalaza sastavni je dio plana.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije planiranog pregleda zabilježite otječe li jedna noga, obje noge, lice ili trbuh te mijenja li se oteklina tijekom dana. Korisni su podaci o naglom porastu težine, zadusi pri naporu ili ležanju, promjenama mokrenja i novim lijekovima. Priložite bubrežne i mokraćne nalaze, prethodne kardiološke pretrage i dijaliznu dokumentaciju ako već primate liječenje. Putnici koji trebaju redovitu dijalizu u Hrvatskoj trebaju unaprijed dogovoriti prihvat i poslati propisani plan, bez pretpostavke da postoji slobodan termin. Nemojte samostalno mijenjati unos vode, soli ili lijekove. ZagrebMed može pomoći usmjeriti nehitni upit na odgovarajuću obradu u Zagrebu nakon isključenja ozbiljnih akutnih znakova.

Za planirani pregled pripremite promjene težine, podatke o tlaku, lijekove i dosadašnje nefrološke nalaze. ZagrebMed može pomoći s nehitnim upitom.

Kod nekontroliranog viška tekućine zbog zatajenja bubrega liječnici mogu razmotriti hemodijalizu. Nadležni liječnik procjenjuje odgovara li postupak pojedinačnom nalazu.

Kod poznate kronične bubrežne bolesti kontrole KBB-a mogu pratiti tekućinu, tlak i podnošljivost terapije. Hemodijaliza se razmatra samo u odabranim stanjima te nije automatski prvi postupak kod oteklina ili porasta tjelesne težine.

Stručni izvori

  • KDIGO 2024: Klinička smjernica za kroničnu bubrežnu bolest
  • NIDDK: Što je zatajenje bubrega?
  • NIDDK: Nefrotski sindrom u odraslih

Povezane medicinske usluge