Oticanje zglobova
Oticanje zglobova može se javiti nakon ozljede ili uz artrozu, upalu i infekciju. Saznajte koje su pridružene tegobe važne, kako se otkriva uzrok i liječi.
Oticanje zglobova znači da jedan ili više zglobova izgledaju ili se osjećaju većima nego inače. Oteklina se može javiti na koljenu, gležnju, ručnom zglobu, laktu, prstima ili drugom zglobu. Ponekad se vidi kao izbočenje ili napetost kože, a ponekad se prvo primijeti da se koljeno teže savija, da prsten više ne pristaje ili da je gležanj s jedne strane veći nego s druge. Oticanje može nastati naglo nakon ozljede, pojavljivati se nakon aktivnosti ili se razvijati postupno tijekom više dana.
Ključne činjenice o oticanju zglobova
- Što znači: Zglob je vidljivo ili osjetno povećan zbog tekućine, upale, krvarenja nakon ozljede ili oticanja okolnih tkiva.
- Mogući uzroci: Uzrok mogu biti ozljeda, artroza, upalni artritis, kristalni artritis poput gihta ili infekcija zgloba.
- Kada ne odgađati pregled: Iznenada vrlo bolan, topao i natečen zglob zahtijeva brzu liječničku procjenu, čak i bez vrućice.
- Kako se utvrđuje uzrok: Najprije se obavlja pregled, a prema nalazu mogu slijediti snimanje, krvne pretrage ili analiza zglobne tekućine.
Kako se oticanje zglobova može očitovati
Uzrok može biti povećana količina tekućine unutar zgloba, upala zglobne ovojnice, krvarenje nakon ozljede ili oticanje tkiva oko zgloba. To nisu ista stanja, iako mogu izgledati slično. Zglob može biti natečen bez jake boli, dok nagla oteklina praćena izrazitom boli i toplinom zahtijeva bržu liječničku procjenu. Sam izgled otekline ne može potvrditi dijagnozu.
Otečeno koljeno može stvarati osjećaj punoće ili zatezanja pri čučnju, penjanju stepenicama ili duljem sjedenju sa savijenom nogom. Može se teže ispružiti ili saviti, a područje oko patele može izgledati punije. Kod gležnja oteklina može smetati pri obuvanju ili hodanju. Natečeni zglobovi prstiju mogu otežati stisak šake, tipkanje i skidanje prstena. Lakat može postati osjetljiv i povećan nakon pritiska, ponavljanog opterećenja ili ozljede.
Kod nekih osoba oteklina je veća navečer ili nakon opterećenja, dok se kod drugih ujutro javlja uz ukočenost. Može biti zahvaćen samo jedan zglob ili više njih. Vrijeme nastanka, trajanje, mjesto i pridružene tegobe liječniku pružaju korisne informacije, ali nisu dovoljne za samostalno postavljanje dijagnoze.
Najčešći mogući uzroci oticanja zglobova
Ozljede i mehaničke promjene
Pad, uganuće, rotacijska ozljeda ili izravan udarac mogu oštetiti ligament, meniskus, hrskavicu, kost ili drugo tkivo. Nakon toga se može razviti oteklina zbog upale ili krvarenja u zglobu. Naglo oticanje koljena nakon uvrtanja posebno je važno opisati liječniku. Ako se uz oteklinu javlja bol u koljenu, preskakanje, blokiranje ili osjećaj nestabilnosti, pregled se usmjerava i na moguće unutarnje ozljede koljena.
Oticanje nakon ponavljanog opterećenja ne mora značiti ozljedu hrskavice. Upala burze ili tetivne ovojnice također može izazvati vidljivo povećanje oko zgloba, iako se problem nalazi izvan same zglobne šupljine. Zato je važno razlikovati otečen zglob od otekline mekih tkiva oko njega.
Artroza i upalne bolesti zglobova
Artroza, odnosno osteoartritis, može uzrokovati povremeno oticanje povezano s boli i smanjenim opsegom pokreta, osobito u koljenima ili zglobovima prstiju. Riječ je o promjenama cijelog zgloba, a ne samo o trošenju hrskavice. Postupno oticanje uz nelagodu pri opterećenju i ukočenost zglobova može biti razlog za obradu degenerativnih promjena. O mogućnostima procjene već poznate dijagnoze više govori stranica osteoartritis i degenerativna bolest zglobova.
Upalni artritis, primjerice reumatoidni ili psorijatični artritis, može zahvatiti jedan ili više zglobova. Uz oteklinu se mogu javiti osjetljivost, toplina, dulja jutarnja ukočenost i umor. Raspored zahvaćenih zglobova, trajanje simptoma i ranije bolesti mogu upućivati na potrebu za reumatološkom obradom.
Kristalni artritis i infekcija
Giht i artritis uzrokovan kristalima kalcijeva pirofosfata mogu izazvati naglu, bolnu, toplu i crvenu oteklinu. Slično se može očitovati infekcija zgloba, odnosno septički artritis. Budući da infekcija može brzo oštetiti zglob, naglo nastalu vrlo bolnu, toplu oteklinu ne treba bez pregleda pripisati gihtu ili pogoršanju kroničnog artritisa. Vrućica nije prisutna kod svih osoba sa zglobnom infekcijom.
Koji pridruženi simptomi mogu biti važni
Pri opisu otekline navedite postoji li bol u drugim zglobovima, crvenilo, toplina, osjetljivost, ograničeno savijanje ili ispružanje, jutarnja ukočenost, temperatura ili osjećaj opće slabosti. Važno je reći je li otečen jedan zglob ili više njih, mijenja li se oteklina tijekom dana i je li prethodila ozljeda. Ako se nakon ozljede koljeno blokira ili kleca, to može promijeniti smjer dijagnostičke obrade.
Oticanje cijele potkoljenice, stopala ili gležnja ne mora potjecati iz zgloba. Ponekad je povezano sa zadržavanjem tekućine, venama ili drugim stanjima. Liječnik razlikuje oticanje same zglobne šupljine od otekline okolnih mekih tkiva jer se uzroci i daljnji postupci razlikuju.
Kada oticanje zglobova zahtijeva brzu liječničku pomoć
Potrebna je hitna medicinska procjena ako zglob iznenada postane izrazito bolan, topao i natečen, osobito uz vrućicu, tresavicu ili loše opće stanje. Infekcija zgloba moguća je i bez povišene temperature. Ne odgađajte pregled ni nakon ozbiljnije ozljede, pri vidljivoj deformaciji, nemogućnosti oslanjanja na nogu ili korištenja ruke te kod brzog povećavanja otekline uz jaku bol. Novi topli ili natečeni umjetni zglob također zahtijeva žurnu procjenu.
Za oticanje koje traje, ponavlja se ili zahvaća više zglobova treba dogovoriti liječnički pregled, osobito uz dugotrajnu jutarnju ukočenost ili sve slabiju pokretljivost. Dijete koje je izrazito lošeg općeg stanja ili odbija koristiti zahvaćeni ud također treba pregled bez odgađanja.
Kako se utvrđuje uzrok oticanja zglobova
Razgovor i klinički pregled
Liječnik pita kada se oteklina pojavila, je li nastala nakon ozljede, je li zahvaćen jedan ili više zglobova i postoje li bol, toplina, ukočenost ili drugi simptomi. Tijekom pregleda procjenjuju se izgled zgloba, osjetljivost, opseg pokreta, stabilnost i oteklina okolnih tkiva. Pregled ortopeda može pomoći kod tegoba povezanih s ozljedom, hrskavicom, ligamentima ili gubitkom funkcije zgloba. Ako simptomi upućuju na sustavnu upalu, prikladnija može biti reumatološka procjena.
Slikovna dijagnostika, laboratorij i analiza zglobne tekućine
RTG se može preporučiti nakon ozljede ili radi procjene kosti i degenerativnih promjena. Ultrazvuk može pomoći prikazati tekućinu u zglobu i određena okolna tkiva. MR muskuloskeletnog sustava može biti koristan kada pregled upućuje na ozljedu meniskusa, ligamenta, hrskavice ili druge unutarnje strukture. Ne trebaju svi pacijenti sve pretrage; izbor ovisi o nalazu.
Kod sumnje na infekciju ili kristalni artritis liječnik može odlučiti uzeti uzorak zglobne tekućine punkcijom. Analiza tekućine pomaže razlikovati određene uzroke otekline. Krvne pretrage mogu poduprijeti obradu upale ili druge bolesti, ali same ne mogu pouzdano isključiti infekciju zgloba. Ako postoji sumnja na septički artritis, hitna procjena ima prednost pred redovnim naručivanjem putem zdravstveno-turističkog servisa.
Koji može biti sljedeći korak
Daljnji postupak ovisi o trajanju, jačini i uzroku otekline. Nakon nehitne ozljede mogu biti potrebni ortopedski pregled, ciljana dijagnostika, prilagodba opterećenja i rehabilitacija. Kod sumnje na upalnu bolest zglobova liječnik može preporučiti reumatološku obradu. Kristalni artritis, infekcija i ozbiljne ozljede zahtijevaju drugačije liječenje i ne treba ih promatrati kao jedinstven problem oticanja zglobova.
Ovisno o potvrđenoj dijagnozi, liječenje može uključivati fizikalnu terapiju, lijekove, određene zahvate ili operacijsko liječenje. PRP, stanični postupci i druge metode koje se predstavljaju kao regenerativne nisu automatsko rješenje za oticanje. Njihova dokazna podloga, indikacije, regulatorni status i dostupnost razlikuju se prema postupku i stanju. Najprije je potrebno utvrditi zašto je zglob natečen.
Što pripremiti prije liječničkog pregleda
Za upit putem ZagrebMeda korisno je navesti koji je zglob otečen, je li riječ o jednoj ili obje strane, kada su tegobe počele i jesu li nastupile naglo ili postupno. Opišite moguću ozljedu, intenzitet boli, crvenilo, toplinu, ograničen pokret, jutarnju ukočenost, temperaturu te poteškoće pri hodu ili svakodnevnim aktivnostima. Navedite ponavlja li se oteklina i što je pogoršava ili smanjuje.
Priložite postojeće specijalističke nalaze, RTG, UZV, MR ili laboratorijske nalaze ako ih imate te informacije o ranijim ozljedama, zahvatima, injekcijama i lijekovima koje uzimate. Ako vam je liječnik već preporučio određenu pretragu, navedite to u upitu. Za trajne, nehitne tegobe možete ZagrebMedu poslati kratak opis i dostupne nalaze kako biste provjerili odgovarajući pregled ili dijagnostički korak u Zagrebu. Nagla, izrazito bolna i topla oteklina ne treba čekati redovni online upit.
Medicinski izvori
- National Health Service (NHS), Joint pain.
- National Health Service (NHS), Septic arthritis.
- Mayo Clinic, Swollen knee: Symptoms and causes (2022).
- National Institute for Health and Care Excellence (NICE), Osteoarthritis in over 16s: diagnosis and management (NG226, 2022).
- European Bone and Joint Infection Society (EBJIS), Guideline for management of septic arthritis in native joints (SANJO, 2023).