Otečene noge i gležnjevi (edem) mogu biti posljedica bolesti bubrega, srca ili vena. Saznajte uzroke, znakove upozorenja, obradu i liječenje.

Edem je oticanje zbog nakupljanja tekućine u tkivima, obično na stopalima, gležnjevima i potkoljenicama. Bubrežne bolesti jedan su od mogućih uzroka.

Povezane tegobe mogu uključivati Smanjeno mokrenje (oligurija) te Nedostatak zraka uz zadržavanje tekućine. Zajednička pojava može promijeniti smjer liječničke obrade.

Kako se simptom očituje

Edem se često najprije primijeti kada su cipele navečer tijesne, čarape ostavljaju duboke tragove ili pritiskom prsta na potkoljenicu kratko ostane udubljenje. Nekim je osobama oteklina izraženija nakon dugog sjedenja ili stajanja, a drugima je prisutna već ujutro. Važni su brzina nastanka, zahvaća li jednu ili obje noge te širi li se iznad gležnjeva. Blaga obostrana oteklina nakon dugog putovanja nije isti obrazac kao naglo bolna, crvena i topla jedna potkoljenica. Mogu oticati i kapci ili šake. Brz porast tjelesne mase može značiti zadržavanje tekućine, a ne povećanje masnog tkiva. Kod poznate bubrežne bolesti korisno je povezati te promjene s tlakom, mokrenjem i disanjem.

Cipele mogu postati tijesne, a čarape ostavljati tragove. Razlog može biti zadržavanje soli i vode, gubitak bjelančevina mokraćom, srčana ili venska bolest te neki lijekovi.

Mogući uzroci i klinički kontekst

Kada bubrezi slabije izlučuju sol i vodu, tekućina se može nakupljati u tkivima. Drugi bubrežni mehanizam jest velik gubitak albumina mokraćom, koji mijenja raspodjelu tekućine i može biti praćen pjenastom mokraćom ili oticanjem oko očiju. Zato kreatinin i eGFR ne daju iste informacije kao nalaz bjelančevina u urinu. Kod srčanog popuštanja oticanje može pratiti zaduha pri naporu ili u ležećem položaju. Venske tegobe često se pojačavaju tijekom stajanja, a iznenadna jednostrana bolna oteklina pobuđuje sumnju na trombozu. U obzir dolaze i bolesti jetre, trudnoća, slabija pokretljivost te određeni lijekovi. Sam izgled edemâ ne otkriva pouzdano njihov uzrok.

Oticanje oba gležnja nakon dugog stajanja ne mora imati isti uzrok kao naglo oticanje uz porast tjelesne mase i krvnog tlaka. Bubrežna bolest može uzrokovati zadržavanje soli i vode, a velik gubitak bjelančevina mokraćom može promijeniti raspodjelu tekućine. Mogući su i srčani, jetreni, venski te lijekovima uzrokovani edemi. Naglo oticanje samo jedne noge, osobito uz bol ili crvenilo, zahtijeva procjenu mogućeg venskog problema.

Znakovi upozorenja i kada potražiti pomoć

Iznenadno bolno oticanje jedne noge zahtijeva brzu procjenu. Teška zadihanost ili bol u prsima uz oticanje zahtijevaju hitnu pomoć.

Kako se utvrđuje uzrok

Liječnik najprije pita kada je oteklina nastala, na kojim je mjestima prisutna i mijenja li se uz odmor. Provjeravaju se tlak, težina, koža i po potrebi srce i pluća. Kod sumnje na bubrežni uzrok kreatinin i eGFR služe procjeni filtracije, a omjer albumina i kreatinina u mokraći pokazuje postoji li povećan gubitak albumina. Ponekad su korisni krvni albumin, jetreni nalazi ili kardiološka obrada. Ako samo jedna noga naglo otekne i boli, procjena venskog sustava može biti važnija od rutinskog nefrološkog pregleda. Normalan kreatinin ne isključuje svaku bubrežnu bolest, osobito ako su prisutne veće količine bjelančevina u mokraći. Pretrage se odabiru prema simptomima i nalazu pregleda.

Liječnik procjenjuje raspored oticanja, tjelesnu masu, tlak i lijekove. Mogu biti potrebni kreatinin, elektroliti, bjelančevine u mokraći i dodatne pretrage srca ili vena.

Što može uključivati sljedeći korak

Liječenje ovisi o uzroku. Dijaliza se može razmotriti samo kod teškog i nekontroliranog zadržavanja tekućine povezanog sa zatajenjem bubrega, ne zbog svakog edema.

Otekline mogu imati bubrežni, srčani, venski, jetreni ili lijekovima povezani uzrok. Pregled nefrologa može pomoći kod sumnje na bubrežnu bolest. Kreatinin i eGFR procjenjuju filtraciju, a omjer albumina i kreatinina u mokraći može pokazati povećani gubitak albumina, što je kod određenih bubrežnih bolesti povezano s oticanjem.

Kod postupnog obostranog oticanja i sumnje na bubrežni uzrok liječnik može usporediti tlak, tjelesnu težinu, kreatinin i eGFR te albumin u mokraći s prethodnim nalazima. Urednija procjena filtracije ne isključuje gubitak bjelančevina mokraćom. Za planirani nefrološki pregled dostupne su informacije o dr. Igoru Žabiću koji radi u Poliklinici Sinteza u Zagrebu. Ako jedna noga naglo otekne i boli ili oticanje prati ozbiljna zaduha, ne treba čekati redoviti nefrološki termin.

Kako raspored oticanja usmjerava obradu

U praćenju edema važno je razlikovati samo oticanje tkiva od problema koji ugrožava disanje ili cirkulaciju. Ako se pojavi nova zadihanost, potreba za spavanjem na više jastuka ili značajan pad podnošenja napora, liječnik treba procijeniti i srčane te plućne uzroke. Pjenasta mokraća ili oticanje kapaka mogu usmjeriti pozornost na mogući gubitak bjelančevina, ali nisu dokaz određene dijagnoze. Kod osoba na dijalizi nagla promjena težine i oteklina trebaju biti prijavljene centru, osobito ako se istodobno javlja zaduha. Za nehitnu kontrolu korisni su postojeći nalazi urina, bubrežne funkcije i preporuke o lijekovima. Ne treba samostalno uzimati diuretike ili mijenjati unos vode prije liječničkog savjeta.

Hitnost ovisi o rasporedu i pridruženim tegobama. Jednostrano bolno oticanje zahtijeva brzu procjenu, a edem uz jaku zaduha ili bol u prsima hitnu pomoć. Postupno obostrano oticanje bez hitnih znakova može se obraditi pregledom, mjerenjem tlaka, provjerom lijekova te nalazima krvi i urina. Korisno je zabilježiti promjene tjelesne mase i kada je oteklina izraženija. Nemojte samoinicijativno uvoditi diuretike ili mijenjati ograničenja tekućine.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Liječenje ovisi o uzroku, količini zadržane tekućine i tome postoje li smetnje disanja ili cirkulacije. Liječnik može prilagoditi terapiju, procijeniti unos soli i tekućine te razmotriti druge bolesti. Kod uznapredovalog zatajenja bubrega s nekontroliranim preopterećenjem tekućinom dijaliza može biti dio liječenja, ali uobičajeni edem gležnjeva sam po sebi nije indikacija. Osobe već na dijalizi trebaju prijaviti brzi porast težine između seansi, a ne samostalno mijenjati količinu uklonjene tekućine. Za pregled je korisno zabilježiti kako se oteklina mijenja tijekom dana, težinu, terapiju i eventualnu zaduhu. Uz stabilne, nehitne simptome ZagrebMed može pomoći organizirati odgovarajuću procjenu s postojećim nalazima.

Navedite kada se pojavilo oticanje, je li obostrano, promjene težine, lijekove i disanje. Nalaze možete poslati ZagrebMedu za nehitnu procjenu.

Za specijalističku procjenu pogledajte nefrologiju.

Kod već poznate kronične bubrežne bolesti kontrole KBB-a mogu pratiti ravnotežu tekućine i sigurnost terapije. Oteklina uz jaku zaduhu, bol u prsima ili naglo bolnu oteklinu samo jedne noge zahtijeva hitnu procjenu.

Stručni izvori

  • KDIGO 2024: Smjernice za procjenu i liječenje kronične bubrežne bolesti
  • NIDDK: Što je kronična bubrežna bolest u odraslih?
  • NHS: Simptomi kronične bubrežne bolesti
  • National Kidney Foundation: Znakovi i simptomi bubrežne bolesti