Lupanje srca, ubrzan puls i nelagoda u prsima

Lupanje srca, ubrzan puls i nelagoda u prsima mogu se pojaviti kada osoba postane neuobičajeno svjesna otkucaja srca. Otkucaji se mogu osjećati kao ubrzani, snažni, nepravilni, treperavi ili kao da srce preskače, zastaje ili napravi dodatni otkucaj. Neke osobe osjećaju tegobe uglavnom u prsima, dok ih druge primjećuju u grlu ili vratu.

Nelagoda u prsima može se istodobno osjećati kao pritisak, stezanje, težina, pečenje, tupa bol ili neodređen osjećaj prisutnosti srca. Palpitacije mogu trajati nekoliko sekundi, nekoliko minuta ili dulje. Mogu se pojaviti u mirovanju, tijekom napora, nakon jela, pri lijeganju ili u razdoblju stresa.

Mnoge epizode povezane su s prolaznim čimbenicima poput tjelesne aktivnosti, tjeskobe, manjka sna, dehidracije, kofeina, alkohola, nikotina, temperature ili lijekova. Ponavljajuće tegobe mogu biti povezane i s poremećajem srčanog ritma, anemijom, bolestima štitnjače, poremećajem elektrolita, trudnoćom, bolešću srca ili drugim zdravstvenim stanjem.

Prema samom osjećaju nije moguće utvrditi je li srčani ritam uredan. Vrijeme nastanka, brzina pulsa, trajanje, okidači, pridruženi simptomi, zdravstvena povijest i elektrokardiogram pomažu odrediti odgovarajući dijagnostički put.

Kako se mogu osjećati lupanje srca i ubrzan puls

Palpitacije mogu imati različite obrasce. Neke epizode počinju i završavaju naglo, dok se druge razvijaju postupno. Osoba može osjetiti samo jedan preskočeni otkucaj ili neprekidno ubrzan ritam.

Česti opisi uključuju:

• snažno ili izraženo lupanje srca
• ubrzano kucanje ili jurenje srca
• treperenje ili podrhtavanje u prsima
• preskočeni otkucaj nakon kojeg slijedi jači udar
• nepravilan ili neujednačen puls
• kratke stanke između otkucaja
• pulsiranje koje se osjeća u grlu ili vratu
• pritisak, stezanje, bol ili pečenje u prsima
• omaglicu, slabost ili nedostatak zraka tijekom epizode
• slabiju podnošljivost tjelesnog napora

Neke osobe jasnije osjećaju otkucaje kada mirno leže jer nema drugih podražaja. Uredan srčani ritam također se može osjećati snažnije nakon vježbanja, emocionalnog stresa, obilnog obroka, kofeina ili naglog straha.

Česti uzroci lupanja srca, ubrzanog pulsa i nelagode u prsima

Tjelesna aktivnost, stres i snažne emocije

Srce normalno ubrzava tijekom vježbanja, straha, uzbuđenja, boli, temperature ili emocionalnog stresa. Adrenalin povećava brzinu i snagu srčanih kontrakcija, zbog čega otkucaji mogu postati izraženiji i kada je ritam uredan.

Tjeskoba i panične epizode mogu izazvati ubrzan puls, stezanje u prsima, drhtanje, znojenje, trnce, vrtoglavicu i ubrzano disanje. Takve tegobe mogu nalikovati srčanom problemu. Novu ili neobjašnjenu epizodu ne treba automatski pripisati tjeskobi prije razmatranja relevantnih medicinskih uzroka.

Kofein, alkohol, nikotin i drugi stimulansi

Kava, energetska pića, nikotin, alkohol, psihoaktivne tvari, pojedini proizvodi za mršavljenje te određeni lijekovi za prehladu i odčepljivanje nosa mogu potaknuti palpitacije ili ubrzati rad srca.

Učinak ovisi o dozi, individualnoj osjetljivosti, hidraciji, snu, drugim lijekovima i zdravlju srca. Tegobe mogu biti izraženije kada se istodobno pojave stres, dehidracija, manjak sna i veći unos kofeina.

Prijevremeni otkucaji i poremećaji ritma

Prijevremeni otkucaj koji nastaje u gornjim ili donjim srčanim šupljinama može se osjetiti kao preskakanje, stanka ili nagli snažni udar. Povremeni prijevremeni otkucaji česti su, ali učestale ili simptomatske epizode mogu zahtijevati praćenje srčanog ritma.

Druge aritmije mogu uzrokovati prebrz, prespor ili nepravilan rad srca. Mogući primjeri uključuju supraventrikularnu tahikardiju, fibrilaciju atrija, undulaciju atrija i poremećaje ritma koji nastaju u klijetkama.

Aritmija je zabrinjavajuća kada se palpitacije pojavljuju uz nesvjesticu, osjećaj da će osoba izgubiti svijest, izražen nedostatak zraka, bol u prsima, poznatu bolest srca ili obiteljsku povijest iznenadne srčane smrti.

Temperatura, dehidracija i bolest

Temperatura, infekcija, povraćanje, proljev, boravak na vrućini i nedovoljan unos tekućine mogu ubrzati puls. Dehidracija može smanjiti krvni tlak i izazvati vrtoglavicu, slabost ili osjećaj ubrzanog rada srca pri ustajanju.

Ubrzan puls tijekom bolesti može biti odgovor organizma na temperaturu, bol, smanjen volumen tekućine, manjak kisika, upalu ili drugi fiziološki stres.

Anemija i gubitak krvi

Anemija smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Srce to može pokušati nadoknaditi bržim ili snažnijim radom. Mogu se pojaviti umor, bljedilo, vrtoglavica, glavobolja, zaduha pri aktivnosti i slabija podnošljivost napora.

Mogući uzroci uključuju manjak željeza, obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog sustava, prehrambeni manjak, kroničnu bolest ili drugi krvni poremećaj. Laboratorijskim pretragama utvrđuje se postoji li anemija i koji je njezin uzrok.

Štitnjača, glukoza i elektroliti

Pojačana funkcija štitnjače može izazvati ubrzan ili nepravilan rad srca, znojenje, nepodnošenje topline, gubitak težine, drhtanje, tjeskobu i teškoće spavanja. Na puls mogu utjecati i druge bolesti štitnjače te doza terapije za štitnjaču.

Niska glukoza može uzrokovati lupanje srca uz znojenje, drhtanje, glad, slabost ili zbunjenost. Elektroliti poput kalija, magnezija, natrija i kalcija važni su za električnu aktivnost srca, a veći poremećaji mogu utjecati na ritam.

Lijekovi i dodaci prehrani

Palpitacije se mogu pojaviti uz određene inhalatore za astmu, lijekove za štitnjaču, stimulanse, antidepresive, dekongestive, lijekove za poremećaj pažnje, biljne pripravke i druge terapije.

Propisanu terapiju ne treba naglo prekidati bez stručnog savjeta. Liječnik može pregledati dozu, vrijeme uzimanja, interakcije i povezanost tegoba s uvođenjem ili promjenom lijeka.

Trudnoća i hormonalne promjene

Tijekom trudnoće povećavaju se volumen krvi i opterećenje srca, pa neke osobe postaju svjesnije otkucaja. Palpitacije se mogu pojaviti i uz hormonalne promjene tijekom menstruacije, perimenopauze i menopauze.

Tegobe u trudnoći zahtijevaju procjenu ako su dugotrajne, jake ili povezane s nesvjesticom, boli u prsima, otežanim disanjem, izraženom slabošću ili drugim zabrinjavajućim simptomom.

Strukturne i druge bolesti srca

Bolesti srčanih zalistaka, srčanog mišića, koronarnih arterija, upala srca, prirođene srčane bolesti i zatajivanje srca mogu izazvati palpitacije, nelagodu u prsima, umor, zaduhu, oticanje ili smanjenu sposobnost napora.

Nelagoda u prsima može potjecati i od mišića, rebara, refluksa, pluća ili tjeskobe. Budući da različita stanja mogu izazvati sličan osjećaj, uzrok se ne može utvrditi samo prema mjestu ili vrsti nelagode.

Simptomi koji se mogu pojaviti zajedno

Pridruženi simptomi pomažu odrediti koliko brzo treba provesti procjenu. Važno je navesti:

• bol, pritisak, stezanje, težinu ili pečenje u prsima
• nedostatak zraka ili nemogućnost dubokog udaha
• vrtoglavicu, omaglicu ili osjećaj da će osoba izgubiti svijest
• nesvjesticu ili gubitak svijesti
• neuobičajen umor ili naglu slabost
• znojenje, mučninu ili blijedu, plavu ili sivu boju kože
• vrlo brz, vrlo spor ili očito nepravilan puls
• smanjenu sposobnost tjelesnog napora
• oticanje gležnjeva ili zaduhu pri ležanju
• temperaturu, gubitak težine, drhtanje ili nepodnošenje topline
• obilno krvarenje, crnu stolicu ili druge znakove gubitka krvi

Kada je potrebna hitna medicinska pomoć

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se palpitacije ili ubrzan rad srca trenutačno pojavljuju uz:

• bol, pritisak, težinu ili jako stezanje u prsima
• izražen nedostatak zraka
• nesvjesticu, kolaps ili jaku omaglicu
• novu zbunjenost ili izraženu slabost
• bol koja se širi u ruku, rame, leđa, vrat ili čeljust
• hladan znoj, mučninu ili brzo pogoršanje
• vrlo brz ili nepravilan ritam koji se ne smiruje
• naglu slabost, spušteni kut usana ili teškoće govora

Takvi simptomi mogu upućivati na akutni poremećaj srčanog ritma, srčani udar, poremećaj cirkulacije ili drugo hitno stanje. Osoba ne bi trebala samostalno voziti ako osjeća nesvjesticu, teško opće stanje ili izražene tegobe u prsima.

Kada dogovoriti liječnički pregled

Liječnički pregled preporučuje se kada palpitacije:

• često nastaju ili postaju sve učestalije
• traju dulje od nekoliko minuta
• počinju i prestaju naglo
• nastaju tijekom napora ili bude osobu iz sna
• pojavljuju se uz vrtoglavicu, nelagodu u prsima ili zaduhu
• počinju nakon uvođenja ili promjene lijeka
• pojavljuju se u trudnoći
• prate simptome anemije, bolesti štitnjače ili promjena glukoze
• nastaju kod osobe s poznatom bolešću srca
• pojavljuju se uz obiteljsku povijest ozbiljne aritmije ili iznenadne srčane smrti

Kako se obično dijagnosticiraju palpitacije i ubrzan rad srca

Zdravstvena povijest, puls i klinički pregled

Procjena najčešće počinje opisom osjećaja, trajanja, učestalosti i okolnosti svake epizode. Liječnik može pitati počinju li simptomi naglo ili postupno, je li puls pravilan te pojavljuju li se nakon vježbanja, obroka, kofeina, alkohola, lijekova, stresa ili ustajanja.

Pregled može uključivati mjerenje pulsa i ritma, krvnog tlaka, zasićenosti krvi kisikom, slušanje srca i pluća te procjenu štitnjače, znakova anemije, oticanja, infekcije i dehidracije.

Elektrokardiogram i praćenje srčanog ritma

Elektrokardiogram bilježi električnu aktivnost srca. Može utvrditi aritmiju ako je prisutna tijekom snimanja, ali uredan nalaz između epizoda ne isključuje povremeni poremećaj ritma.

Holter EKG kontinuirano bilježi ritam tijekom jednog ili više dana. Dugotrajniji uređaji za praćenje mogu se razmatrati kada se tegobe pojavljuju rjeđe. Cilj je usporediti zabilježeni ritam s vremenom pojave simptoma.

Laboratorijske pretrage

Ovisno o kliničkoj slici, pretrage mogu uključivati:

• kompletnu krvnu sliku i status željeza
• funkciju štitnjače
• elektrolite, uključujući kalij i magnezij
• glukozu u krvi
• funkciju bubrega
• upalne pokazatelje ili testiranje infekcije
• test trudnoće kada je relevantno

Laboratorijske pretrage mogu otkriti čimbenike koji pridonose tegobama, ali ne zamjenjuju snimanje ritma kada se sumnja na aritmiju.

Ultrazvuk srca i dodatne pretrage

Ultrazvuk srca može se preporučiti kod sumnje na strukturnu bolest, promjenu zalistaka, bolest srčanog mišića ili zatajivanje srca. Test opterećenja može biti relevantan kada se tegobe pojavljuju tijekom aktivnosti.

Daljnja obrada ovisi o zdravstvenoj povijesti, pregledu, elektrokardiogramu i tome upućuju li simptomi na aritmiju, koronarnu bolest, plućno stanje ili drugi uzrok.

Što sljedeći korak može uključivati

Sljedeći korak ovisi o tome je li zabilježeni ritam uredan, prijevremen, trajno ubrzan, nepravilan ili povezan s drugim zdravstvenim stanjem. Povremene tegobe povezane s jasnim prolaznim okidačem mogu zahtijevati praćenje te procjenu unosa kofeina, alkohola i nikotina, hidracije, sna i lijekova.

Ponavljajuće epizode mogu zahtijevati elektrokardiogram, Holter, laboratorijske pretrage ili kardiološki pregled. Tegobe tijekom napora, nesvjestica ili poznata bolest srca uglavnom vode prema izravnijoj kardiološkoj obradi.

Ako se utvrdi anemija, bolest štitnjače, infekcija, poremećaj elektrolita, djelovanje lijeka ili drugo povezano stanje, liječi se taj uzrok. Potvrđena aritmija može zahtijevati praćenje, lijekove, zahvat ili drugi individualno prilagođen kardiološki plan.

Mjerenje pulsa i bilježenje trajanja epizode mogu biti korisni. Stalno provjeravanje potrošačkih uređaja može pojačati tjeskobu i ne može zamijeniti stručno tumačenje nalaza.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda ili slanja upita putem ZagrebMeda korisno je pripremiti podatke o:

• vremenu početka palpitacija i učestalosti epizoda
• tome osjeća li se srce ubrzano, snažno, nepravilno ili kao da preskače
• trajanju svake epizode
• počinju li i prestaju tegobe naglo ili postupno
• pulsu ili očitanju pametnog sata tijekom simptoma, ako je dostupno
• nelagodi u prsima, zadusi, vrtoglavici, nesvjestici ili slabosti
• povezanosti s naporom, obrocima, kofeinom, alkoholom, stresom, snom ili položajem
• lijekovima, inhalatorima, dodacima, stimulansima i psihoaktivnim tvarima
• ranijim bolestima srca, štitnjače, anemiji te nalazima glukoze i elektrolita
• prethodnim EKG-ovima, Holteru, laboratorijskim nalazima i kardiološkim izvještajima

Ako lupanje srca, ubrzan puls ili nelagoda u prsima traju ili se ponavljaju, ZagrebMedu možete poslati opis epizoda i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed može pomoći povezati simptome s elektrokardiogramom, praćenjem srčanog ritma, laboratorijskim pretragama, kardiološkim pregledom ili drugim odgovarajućim dijagnostičkim putem u Zagrebu.