Zatvor

Zatvor označava stolicu koja je rjeđa, tvrđa, teža ili bolnija za pražnjenje nego što je za osobu uobičajeno. Može uključivati manje od tri stolice tjedno, tvrdu ili suhu stolicu, izraženo napinjanje, dugotrajno sjedenje na toaletu ili osjećaj da se crijevo nije potpuno ispraznilo.

Uobičajeni ritam pražnjenja znatno se razlikuje među osobama. Neke osobe imaju nekoliko stolica dnevno, dok druge imaju stolicu svakih nekoliko dana. Zatvor se zato ne određuje samo učestalošću. Važni mogu biti i promjena u odnosu na uobičajeni obrazac, otežano pražnjenje te trajna nelagoda.

Zatvor može biti prolazan i povezan s promjenom prehrane, putovanjem, manjkom kretanja, dehidracijom, stresom, bolešću ili lijekovima. Dugotrajan ili ponavljajući zatvor može biti povezan sa sindromom iritabilnog crijeva, usporenim prolaskom sadržaja kroz debelo crijevo, disfunkcijom mišića zdjeličnog dna, bolešću štitnjače, dijabetesom, neurološkim stanjima ili drugim zdravstvenim problemom.

Kako se zatvor može manifestirati

Zatvor se može razvijati postupno ili početi nakon promjene dnevne rutine, prehrane, terapije ili zdravstvenog stanja. Neke osobe ponajprije primjećuju da imaju rjeđu stolicu. Druge imaju stolicu svakodnevno, ali se suočavaju s tvrdom stolicom, napinjanjem, boli ili nepotpunim pražnjenjem.

Česte tegobe uključuju:

• rjeđu stolicu nego inače
• tvrdu, suhu, grudastu stolicu ili stolicu nalik kuglicama
• napinjanje tijekom pražnjenja
• bol ili pečenje pri prolasku stolice
• osjećaj da je dio stolice ostao u završnom dijelu crijeva
• potrebu za dugotrajnim sjedenjem na toaletu
• nadutost, pritisak ili grčeve u trbuhu
• smanjen apetit ili brzo zasićenje
• istjecanje male količine tekuće stolice oko zadržane tvrde stolice

Osoba može imati zatvor i ako se crijeva prazne redovito, ako je pražnjenje trajno otežano ili nepotpuno.

Česti uzroci zatvora

Prehrana, hidracija i svakodnevna rutina

Prehrana s malo vlakana može stvarati manju i tvrđu stolicu koja se sporije kreće kroz crijevo. Nedovoljan unos tekućine može pridonijeti suhoj stolici, osobito uz povećan unos vlakana, temperaturu, povraćanje, vruće vrijeme ili pojačanu tjelesnu aktivnost.

Manjak kretanja, dugotrajno sjedenje, putovanje, smjenski rad, promjene rasporeda obroka i redovito odgađanje odlaska na toalet također mogu pridonijeti zatvoru. Crijevo može postati manje osjetljivo ako se potreba za stolicom često ignorira.

Lijekovi i dodaci prehrani

Zatvor mogu izazvati ili pogoršati određeni lijekovi. Primjeri uključuju opioidne lijekove protiv bolova, pripravke željeza, pojedine antacide, određene antidepresive, antikolinergičke lijekove, neke lijekove za krvni tlak te terapiju za neurološka ili psihijatrijska stanja.

Propisanu terapiju ne treba prekidati bez liječničkog savjeta. Ako se sumnja na zatvor izazvan lijekovima, liječnik ili ljekarnik može preporučiti promjenu doze, vremena uzimanja, oblika lijeka ili same terapije.

Sindrom iritabilnog crijeva sa zatvorom

Sindrom iritabilnog crijeva sa zatvorom može uzrokovati ponavljajuće bolove u trbuhu, nadutost, otežano pražnjenje, tvrdu stolicu i osjećaj nepotpunog pražnjenja. Tegobe mogu varirati te biti povezane s obrocima, stresom, snom, menstrualnim ciklusom i drugim čimbenicima.

Vidljiva krv u stolici, trajna temperatura, anemija i progresivan neobjašnjeni gubitak težine nisu tipični znakovi nekompliciranog sindroma iritabilnog crijeva te zahtijevaju obradu drugog mogućeg uzroka.

Usporen prolazak stolice kroz debelo crijevo

Kod nekih osoba stolica se neuobičajeno sporo kreće kroz debelo crijevo. Tijekom duljeg prolaska iz stolice se apsorbira više vode, zbog čega postaje tvrđa i teža za pražnjenje.

Usporeni prolazak može uzrokovati vrlo rijetku stolicu, slabiji prirodni nagon, nadutost, nelagodu u trbuhu i slabiji odgovor na jednostavne promjene životnih navika.

Poremećaj zdjeličnog dna i pražnjenja

Za pražnjenje stolice potrebna je usklađena aktivnost trbušnih mišića, završnog dijela crijeva, analnog sfinktera i mišića zdjeličnog dna. Ako se ti mišići ne opuste i ne koordiniraju pravilno, stolica može doći do završnog dijela crijeva, ali je teško izaći.

Osoba može imati dugotrajno napinjanje, osjećaj zapreke, nepotpuno pražnjenje ili potrebu za promjenom položaja i ručnim pritiskom kako bi olakšala pražnjenje. Kod sumnje na poremećaj pražnjenja mogu biti potrebne specijalističke pretrage.

Hormonski i metabolički uzroci

Smanjena funkcija štitnjače može usporiti pokretljivost probavnog sustava i uzrokovati zatvor uz umor, osjetljivost na hladnoću, suhu kožu, dobivanje na težini ili usporeno razmišljanje.

Zatvor se može pojaviti i kod dijabetesa, poremećene razine kalcija, poremećaja elektrolita, dehidracije, trudnoće ili drugih hormonskih promjena. Laboratorijske pretrage odabiru se prema cjelokupnom obrascu simptoma, a ne samo na temelju zatvora.

Neurološka i druga zdravstvena stanja

Stanja koja utječu na živce ili mišiće mogu ometati pokretljivost crijeva ili koordinaciju zdjeličnog dna. Zatvor se može pojaviti kod određenih neuroloških bolesti, bolesti kralježnice, smanjene pokretljivosti te nakon operacija trbuha ili zdjelice.

Rjeđe, suženje, tvorba, teža upala ili drugi strukturni problem mogu ometati prolazak stolice. Nova i trajna promjena pražnjenja posebno zahtijeva pozornost kada se pojavljuje uz krvarenje, anemiju, gubitak težine ili sve jaču bol.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz zatvor

Pridruženi simptomi mogu pomoći pri utvrđivanju vjerojatnog uzroka i hitnosti obrade. Važni simptomi uključuju:

• nadutost, pritisak ili bol u trbuhu
• bolno pražnjenje ili nelagodu u području anusa
• krv na toaletnom papiru ili površini stolice
• mučninu, slabiji apetit ili brzo zasićenje
• izmjenjivanje zatvora i proljeva
• umor, osjetljivost na hladnoću ili promjene tjelesne težine
• pojačanu žeđ, učestalo mokrenje ili promjene glukoze u krvi
• pritisak u zdjelici, mokraćne tegobe ili teško opuštanje tijekom pražnjenja
• neobjašnjeni gubitak težine, temperaturu ili noćno znojenje

Manja količina svijetlocrvene krvi može se pojaviti zbog hemoroida ili analne fisure nakon prolaska tvrde stolice. Krvarenje se ipak ne bi trebalo automatski pripisati zatvoru bez odgovarajuće procjene.

Fekalna impakcija

Dugotrajan zatvor ponekad može dovesti do fekalne impakcije, odnosno zadržavanja velike mase tvrde stolice u završnom dijelu ili drugom dijelu debelog crijeva. Tekuća stolica može prolaziti oko zapreke i izgledati poput proljeva.

Mogući znakovi uključuju:

• nemogućnost pražnjenja uobičajene stolice
• izražen pritisak ili bol u završnom dijelu crijeva
• povećanje trbuha ili grčeve
• male količine vodenaste stolice ili nekontrolirano istjecanje stolice
• mučninu, slabiji apetit ili pogoršanje općeg stanja

Fekalna impakcija može zahtijevati medicinsko liječenje i ne bi se trebala rješavati ponavljanim uzimanjem dodatnih laksativa bez stručnog savjeta.

Kada zatvor zahtijeva liječničku procjenu

Liječnički pregled preporučuje se kada zatvor traje, često se vraća, predstavlja znatnu promjenu u odnosu na uobičajeni obrazac ili se ne popravlja nakon razumnih promjena prehrane i životnih navika.

Liječnički savjet posebno je važan kada se uz zatvor pojavljuju:

• krv u stolici ili krvarenje iz završnog dijela crijeva
• crna stolica
• trajna ili sve jača bol u trbuhu
• nenamjerni gubitak težine
• anemija ili izražen umor
• temperatura ili povraćanje
• nova promjena oblika stolice ili ritma pražnjenja
• simptomi koji redovito bude osobu tijekom noći
• obiteljska povijest raka debelog crijeva ili upalnih bolesti crijeva

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se zatvor pojavljuje uz jaku bol u trbuhu, ponavljano povraćanje, izrazito povećan ili tvrd trbuh, nemogućnost ispuštanja stolice i vjetrova, gubitak svijesti, zbunjenost, obilno krvarenje ili naglo pogoršanje općeg stanja. Takve tegobe mogu upućivati na crijevnu opstrukciju ili drugo hitno stanje.

Kako se zatvor obično dijagnosticira

Zdravstvena povijest i opis pražnjenja

Procjena obično počinje pitanjima o uobičajenom ritmu pražnjenja, vremenu početka promjene, tvrdoći stolice, napinjanju, boli, nepotpunom pražnjenju, prehrani, unosu tekućine, kretanju, lijekovima, ranijim operacijama, trudnoći i postojećim bolestima.

Kratki dnevnik može sadržavati učestalost i izgled stolice, vrijeme provedeno na toaletu, bol, nadutost, obroke, terapiju i korištenje laksativa. Takav zapis može pomoći razlikovati povremeni zatvor od trajnog obrasca.

Klinički pregled

Liječnik može procijeniti hidraciju, krvni tlak, tjelesnu težinu, osjetljivost i povećanje trbuha, crijevne zvukove ili opipljivu zadržanu stolicu. Ponekad može biti potreban pregled završnog dijela crijeva radi procjene impakcije, krvarenja, analnih promjena, mišićnog tonusa ili koordinacije.

Laboratorijske pretrage

Laboratorijske pretrage nisu potrebne kod svake kratkotrajne epizode zatvora. Kada tegobe traju ili se pojavljuju uz druge simptome, obrada može uključivati kompletnu krvnu sliku, funkciju štitnjače, glukozu, elektrolite, kalcij, funkciju bubrega, upalne pokazatelje ili testiranje na celijakiju.

Panel štitnjače može biti relevantan kada se zatvor pojavljuje uz umor, osjetljivost na hladnoću, dobivanje na težini ili suhu kožu. Procjena glukoze može biti primjerena uz pojačanu žeđ, učestalo mokrenje ili čimbenike rizika za dijabetes. Pretrage trebaju biti usmjerene prema cjelokupnoj kliničkoj slici.

Endoskopske i slikovne pretrage

Kolonoskopija ili druga dijagnostika debelog crijeva može se razmatrati kada se zatvor pojavljuje uz krvarenje, anemiju, neobjašnjeni gubitak težine, izraženu novu promjenu pražnjenja, neuobičajen klinički nalaz ili druge upozoravajuće znakove.

Slikovne pretrage mogu biti potrebne i kod sumnje na opstrukciju crijeva, veću količinu zadržane stolice ili drugo strukturno stanje.

Specijalističke pretrage funkcije crijeva

Osobama s dugotrajnim zatvorom koji ne odgovara na početno liječenje mogu biti potrebne pretrage prolaska stolice kroz debelo crijevo te funkcije završnog dijela crijeva i zdjeličnog dna. Mogu uključivati mjerenje prolaska kroz kolon, anorektalnu manometriju, test izbacivanja balona ili defekografiju.

Te pretrage pomažu razlikovati usporeni prolazak stolice od poremećaja pražnjenja i koordinacije zdjeličnog dna.

Što sljedeći korak može uključivati

Sljedeći korak ovisi o uzroku, trajanju i izraženosti zatvora. Početne mjere mogu uključivati postupno povećanje vlakana u prehrani, odgovarajući unos tekućine, redovitu tjelesnu aktivnost i dovoljno vremena za neometano pražnjenje.

Redovita navika odlaska na toalet, posebno nakon obroka kada su crijeva prirodno aktivnija, može pomoći. Potrebu za stolicom ne bi trebalo redovito odgađati.

Naglo veliko povećanje unosa vlakana može pogoršati nadutost, plinove i bol. Vlakna treba povećavati postupno i možda neće biti dovoljna kao jedino liječenje kod izrazito usporenog prolaska, fekalne impakcije ili određenih poremećaja pražnjenja.

Laksativi mogu biti primjereni za neke osobe, ali vrsta i trajanje primjene trebaju odgovarati uzroku i zdravstvenoj povijesti. Ponavljano ili dugotrajno uzimanje bez procjene može biti neučinkovito, prikriti drugo stanje ili izazvati poremećaje tekućine i elektrolita.

Biofeedback ili fizioterapija zdjeličnog dna mogu pomoći kada je zatvor povezan s lošom koordinacijom tijekom pražnjenja. Liječenje bolesti štitnjače, dijabetesa, učinka lijekova ili drugog utvrđenog uzroka također može poboljšati funkciju crijeva.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda ili slanja upita putem ZagrebMeda korisno je pripremiti podatke o:

• uobičajenom ritmu pražnjenja i tome što se promijenilo
• učestalosti stolice
• izgledu i tvrdoći stolice
• napinjanju, boli ili osjećaju nepotpunog pražnjenja
• nadutosti, povraćanju, krvarenju ili promjeni težine
• dnevnom unosu tekućine i vlakana te tjelesnoj aktivnosti
• lijekovima, pripravcima željeza i korištenju laksativa
• trudnoći, ranijim operacijama trbuha ili neurološkim stanjima
• ranijim nalazima štitnjače, glukoze, kalcija ili drugih laboratorijskih pretraga
• prethodnoj kolonoskopiji, slikovnim pretragama ili gastroenterološkim izvještajima

Ako je zatvor dugotrajan, pogoršava se ili se pojavljuje uz druge probavne ili opće simptome, ZagrebMedu možete poslati opis obrasca pražnjenja i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed može pomoći povezati simptom s odgovarajućim laboratorijskim pretragama, probavnom dijagnostikom ili specijalističkom procjenom u Zagrebu.