Proljev

Proljev označava pražnjenje rijetke ili vodenaste stolice češće nego što je za osobu uobičajeno. Može početi naglo i trajati kratko ili se nastaviti odnosno ponavljati tijekom nekoliko tjedana. Proljev se može pojaviti samostalno ili uz grčeve u trbuhu, hitnu potrebu za stolicom, nadutost, mučninu, povraćanje, temperaturu, umor ili promjene apetita.

Kratkotrajna epizoda često je povezana s virusnom ili bakterijskom probavnom infekcijom, hranom, putovanjem ili učinkom lijekova. Dugotrajan ili ponavljajući proljev može zahtijevati obradu zbog probavnih smetnji povezanih s hranom, celijakije, sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, kronične infekcije, lijekova ili drugih zdravstvenih stanja.

Proljev je simptom, a ne dijagnoza. Vjerojatni uzrok ovisi o tome koliko je naglo počeo, koliko traje, kako stolica izgleda, ima li u njoj krvi ili sluzi, je li osoba nedavno putovala, koju je hranu konzumirala, uzima li lijekove te koji se drugi simptomi pojavljuju.

Kako se proljev može manifestirati

Obrazac proljeva može pružiti korisne dijagnostičke informacije. Neke osobe imaju samo nekoliko mekanih stolica, dok druge imaju učestale vodenaste stolice i snažnu potrebu za hitnim odlaskom na toalet. Tegobe se mogu javljati nakon jela, tijekom noći, nakon određene hrane ili bez jasnog okidača.

Važne značajke mogu uključivati:

• rijetku, mekanu ili potpuno vodenastu stolicu
• češće pražnjenje crijeva nego inače
• hitnu potrebu za odlaskom na toalet
• bolove ili grčeve u trbuhu prije stolice
• nadutost, vjetrove, mučninu ili povraćanje
• sluz, krv ili crnu boju stolice
• masnu, blijedu stolicu koja se teško ispire
• simptome koji osobu bude tijekom noći
• izmjenjivanje proljeva i zatvora

Sam broj stolica ne otkriva uzrok. Jednako su važni izgled stolice, trajanje tegoba, pridruženi simptomi te utjecaj na hidraciju i opće stanje.

Česti uzroci proljeva

Virusne, bakterijske i parazitarne infekcije

Akutni proljev često je uzrokovan infekcijom probavnog sustava. Virusni gastroenteritis obično uzrokuje vodenasti proljev, grčeve u trbuhu, mučninu, povraćanje i ponekad temperaturu. Bakterijska infekcija hranom može izazvati slične tegobe, a u nekim slučajevima i krv u stolici ili jaču bol u trbuhu.

Proljev nakon putovanja, konzumacije neprovjerene vode, nedovoljno termički obrađene hrane, sirovih morskih plodova, nepasteriziranih proizvoda ili kontakta s osobom koja ima probavne tegobe može upućivati na infekciju. Neki paraziti mogu uzrokovati tegobe koje traju ili se ponavljaju tijekom duljeg razdoblja.

Važno je navesti ako je više osoba dobilo slične tegobe nakon zajedničkog obroka.

Proljev povezan s lijekovima i antibioticima

Antibiotici mogu poremetiti normalnu ravnotežu bakterija u crijevima i izazvati proljev tijekom terapije ili u tjednima nakon nje. U nekim slučajevima primjena antibiotika može biti povezana s infekcijom bakterijom Clostridioides difficile, koja može izazvati učestali proljev, bolove u trbuhu, temperaturu i pogoršanje općeg stanja.

I drugi lijekovi i dodaci prehrani mogu uzrokovati proljev. Među njima mogu biti pripravci s magnezijem, pojedini lijekovi za šećernu bolest, laksativi, antibiotici, onkološka terapija i drugi lijekovi. Propisanu terapiju ne treba prekidati bez razgovora s liječnikom.

Probavne smetnje povezane s hranom

Intolerancija na laktozu može uzrokovati proljev, nadutost, plinove, bolove u trbuhu i mučninu nakon mlijeka ili mliječnih proizvoda. Jačina tegoba može ovisiti o količini unesene laktoze i sposobnosti osobe da je probavi.

Celijakija može uzrokovati dugotrajan ili ponavljajući proljev, bolove u trbuhu, nadutost, umor, manjak željeza, gubitak težine ili druge nutritivne manjkove. Testiranje na celijakiju u pravilu bi trebalo provesti dok osoba još konzumira gluten jer njegovo ranije izbacivanje može utjecati na nalaz.

I drugi ugljikohidrati i sastojci hrane mogu izazvati probavne simptome kod osjetljivih osoba. Ponavljajuća povezanost određene namirnice i proljeva značajnija je od jedne izolirane epizode.

Alergija na hranu razlikuje se od intolerancije. Na alergiju više upućuje brza pojava proljeva ili povraćanja uz koprivnjaču, svrbež, oticanje, piskanje ili teško disanje. Rezultat testa intolerancije ne bi se trebao tumačiti kao dokaz da određena hrana uzrokuje proljev bez procjene simptoma i kliničkog konteksta.

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva može uzrokovati ponavljajući proljev, bolove u trbuhu, nadutost, hitnu potrebu za stolicom ili izmjenjivanje proljeva i zatvora. Na tegobe mogu utjecati obroci, stres, san, hormonske promjene i određene namirnice.

Sindrom iritabilnog crijeva u pravilu ne uzrokuje vidljivu krv u stolici, trajnu temperaturu ni progresivan neobjašnjeni gubitak težine. Takvi znakovi zahtijevaju procjenu drugih mogućih uzroka.

Upalne bolesti crijeva

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis mogu uzrokovati dugotrajan ili ponavljajući proljev, bolove u trbuhu, krv ili sluz u stolici, hitnu potrebu za pražnjenjem, umor, temperaturu, anemiju i gubitak težine. Simptomi mogu biti blagi ili izraženi te se mijenjati tijekom vremena.

Krvne i stolične pretrage mogu pomoći u prepoznavanju upale, anemije, infekcije ili drugih nalaza koji upućuju na potrebu za gastroenterološkom obradom. Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju simptoma ili jednog laboratorijskog nalaza.

Drugi probavni i medicinski uzroci

Kronični proljev može se pojaviti kod slabije apsorpcije hranjivih tvari, poremećaja gušterače, problema povezanih sa žučnim kiselinama, bolesti štitnjače, probavnih promjena povezanih s dijabetesom, nakon određenih operacija trbuha ili kod poremećaja pokretljivosti crijeva.

Proljev koji se redovito javlja nakon obroka može biti povezan s pojačanim crijevnim refleksom, malapsorpcijom hrane, infekcijom, upalom ili funkcionalnim probavnim poremećajem. Sama pojava nakon hrane ne potvrđuje intoleranciju.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz proljev

Pridruženi simptomi mogu pomoći odrediti koliko je brzo potrebna procjena i koje pretrage mogu biti relevantne. Važni simptomi uključuju:

• bolove, grčeve ili izraženu nadutost
• mučninu ili ponavljano povraćanje
• temperaturu ili zimicu
• krv, sluz ili crnu stolicu
• suha usta, jaku žeđ, smanjeno mokrenje ili vrtoglavicu
• umor, slabost ili zbunjenost
• nenamjerni gubitak težine ili slabiji apetit
• bljedilo, nedostatak zraka ili poznatu anemiju
• osip, oticanje, piskanje ili drugu brzu reakciju nakon hrane
• bolove u zglobovima, ranice u ustima ili druge simptome izvan probavnog sustava

Znakovi dehidracije

Učestale vodenaste stolice mogu dovesti do gubitka vode i elektrolita. Rizik je veći kada se proljev pojavljuje uz povraćanje, temperaturu, slab unos tekućine ili vruće vrijeme.

Mogući znakovi dehidracije uključuju:

• jaku žeđ i suha usta
• tamnu mokraću ili rjeđe mokrenje
• vrtoglavicu pri ustajanju
• neuobičajen umor ili slabost
• upale oči ili suhu kožu
• ubrzan rad srca
• zbunjenost ili slabiju budnost

Dojenčad, mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe oslabljenog imuniteta te osobe s kroničnim bubrežnim, srčanim ili metaboličkim bolestima mogu brže razviti komplikacije i trebaju ranije zatražiti liječnički savjet.

Kada proljev zahtijeva liječničku procjenu

Liječnički pregled preporučuje se kada proljev traje dulje od očekivanog, redovito se vraća, pojavljuje tijekom noći ili znatno utječe na jelo, unos tekućine, posao, san i svakodnevne aktivnosti.

Liječnički savjet posebno je važan kada se uz proljev pojavljuju:

• krv, gnoj ili crna stolica
• trajna ili jaka bol u trbuhu
• visoka ili dugotrajna temperatura
• ponavljano povraćanje ili nemogućnost zadržavanja tekućine
• znakovi dehidracije
• neobjašnjeni gubitak težine
• nedavno uzimanje antibiotika ili boravak u bolnici
• dugotrajne tegobe nakon putovanja
• poznata upalna bolest crijeva ili oslabljen imunitet

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se proljev pojavljuje uz gubitak svijesti, zbunjenost, izrazitu slabost, vrlo malo mokraće ili potpuni prestanak mokrenja, obilno krvarenje, povraćanje krvi, tvrd ili jako povećan trbuh, snažnu bol ili naglo pogoršanje općeg stanja.

Kako se proljev obično dijagnosticira

Razgovor o simptomima

Procjena obično počinje pitanjima o početku proljeva, učestalosti stolice, njezinu izgledu, krvi ili sluzi, bolovima, temperaturi, povraćanju, nedavno konzumiranoj hrani, putovanjima, kontaktu s bolesnim osobama, lijekovima, antibioticima i postojećim bolestima.

Važno je navesti pojavljuju li se tegobe nakon određene hrane, bude li osobu tijekom noći, smanjuju li se kada osoba ne jede te izmjenjuju li se sa zatvorom.

Klinički pregled

Liječnik može procijeniti hidraciju, krvni tlak, puls, temperaturu, osjetljivost i povećanje trbuha, crijevne zvukove, promjenu tjelesne težine i druge znakove na koje upućuje obrazac tegoba.

Krvne i stolične pretrage

Krvne pretrage mogu se koristiti za procjenu anemije, upale, infekcije, elektrolita, funkcije bubrega i jetre, funkcije štitnjače, nutritivnih manjkova ili znakova dehidracije.

Analiza stolice može pomoći u otkrivanju bakterija, parazita, toksina, krvi, upale i drugih nepravilnosti. Posebno može biti važna kada je proljev dugotrajan, izražen, krvav, praćen temperaturom, povezan s putovanjem ili antibioticima ili se javlja kod osobe oslabljenog imuniteta.

Ovisno o obrascu simptoma, može se razmotriti Gastro panel, testiranje na crijevne parazite, testiranje na Clostridioides difficile, upalne pokazatelje u stolici, celijakiju ili širi panel probave. Nijedna pojedinačna pretraga nije primjerena za svaku osobu s proljevom.

Dodatne pretrage

Izdisajni test može se razmotriti kod sumnje na intoleranciju laktoze ili malapsorpciju drugih ugljikohidrata. Gastroskopija, kolonoskopija, ultrazvuk ili druga slikovna dijagnostika mogu biti potrebni kada simptomi, dob, pregled, krvni nalazi ili analiza stolice upućuju na upalu, krvarenje, malapsorpciju ili drugu strukturnu bolest.

Što sljedeći korak može uključivati

Sljedeći korak ovisi o trajanju i težini simptoma. Kratka epizoda bez upozoravajućih znakova može prvenstveno zahtijevati nadoknadu tekućine i elektrolita te praćenje. Dugotrajan, ponavljajući, krvav ili noćni proljev uglavnom zahtijeva strukturiraniju dijagnostičku obradu.

Liječenje može uključivati nadoknadu tekućine, liječenje potvrđene infekcije, pregled lijekova, korekciju utvrđenog nutritivnog manjka, liječenje celijakije ili drugog probavnog poremećaja te klinički nadziranu prilagodbu prehrane.

Lijekovi za zaustavljanje proljeva nisu prikladni u svakoj situaciji. Mogu biti neprimjereni kada se pojavljuju krv u stolici, visoka temperatura, sumnja na invazivnu infekciju ili određene infekcije povezane s antibioticima. Terapiju je potrebno odabrati uz savjet liječnika ili ljekarnika.

Testiranje intolerancije na hranu može se razmatrati samo kada simptomi pokazuju dosljednu povezanost s određenim namirnicama i kada odabrana pretraga ima odgovarajuću kliničku svrhu. Široko izbacivanje hrane samo na temelju izoliranog rezultata može uzrokovati nepotrebna ograničenja i odgoditi obradu drugog uzroka.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda ili slanja upita putem ZagrebMeda korisno je pripremiti podatke o:

• vremenu početka proljeva i njegovu trajanju
• približnom broju stolica tijekom dana
• tome je li stolica vodenasta, masna, blijeda, crna, krvava ili sadrži sluz
• pridruženim bolovima, temperaturi, povraćanju, nadutosti ili gubitku težine
• znakovima dehidracije i mogućnosti uzimanja tekućine
• nedavnom putovanju, neuobičajenoj hrani, neprovjerenoj vodi ili kontaktu s bolesnim osobama
• nedavnim antibioticima, hospitalizaciji ili promjenama lijekova
• namirnicama koje opetovano izazivaju tegobe
• postojećim probavnim bolestima i ranijim dijagnozama
• ranijim krvnim nalazima, analizama stolice, slikovnim pretragama ili specijalističkim izvještajima

Ako je proljev dugotrajan, ponavljajući, izražen ili praćen drugim probavnim simptomima, ZagrebMedu možete poslati opis tegoba i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed može pomoći povezati simptom s odgovarajućim krvnim pretragama, analizom stolice, probavnom dijagnostikom ili specijalističkim pregledom u Zagrebu.