Bolovi u zglobovima

Bolovi u zglobovima označavaju nelagodu, bol, osjetljivost, ukočenost ili pritisak koji se osjeća u jednom ili više zglobova. Mogu zahvatiti koljeno, kuk, rame, gležanj, stopalo, ručni zglob, šaku, prste ili više zglobova istovremeno. Kod nekih osoba bol se javlja samo pri pokretu ili opterećenju, dok se kod drugih osjeća i u mirovanju, nakon buđenja, nakon treninga ili na kraju dana.

Način na koji se bol u zglobu javlja može dati važne informacije, ali sam po sebi ne potvrđuje dijagnozu. Oštra bol nakon pada, uganuća ili rotacije može upućivati na ozljedu. Duboka bol koja se postupno pogoršava pri hodanju ili opterećenju može biti povezana s degenerativnim promjenama. Toplina, oticanje i jutarnja ukočenost mogu upućivati na upalni uzrok. Bol uz preskakanje, blokiranje, škljocanje ili osjećaj nestabilnosti može značiti da postoji mehanički problem unutar zgloba.

Kako se mogu osjećati bolovi u zglobovima

Bolovi u zglobovima mogu se pojaviti u vrlo različitim svakodnevnim situacijama. Bolno koljeno može otežati hodanje po stepenicama, čučanj, klečanje, duže hodanje ili ustajanje iz stolice. Bol u kuku može se osjećati u preponi, s vanjske strane kuka, u stražnjici ili natkoljenici, osobito pri ulasku u automobil, ustajanju nakon sjedenja ili okretanju noge prema unutra. Bol u ramenu može smetati pri podizanju ruke iznad glave, spavanju na jednoj strani, oblačenju jakne ili nošenju tereta.

Neki pacijenti opisuju bol kao tupi pritisak, zatezanje ili osjećaj ukočenosti, dok drugi osjećaju probadajuću bol pri točno određenom pokretu. Bol se može mijenjati tijekom dana. Degenerativna bol u zglobu često se pogoršava pri opterećenju i smanjuje u mirovanju, iako se ukočenost nakon mirovanja također može javljati. Upalna bol često je izraženija ujutro ili nakon dužeg mirovanja, a može se smanjivati postupnim razgibavanjem. Bol nakon ozljede obično ima jasniji početak, primjerice nakon pada, uvrtanja, udarca ili naglog preopterećenja.

Najčešći uzroci bolova u zglobovima

Bol u zglobu može nastati zbog promjena u hrskavici, kostima, ligamentima, tetivama, burzama, okolnim mišićima ili zbog upalnih procesa. Ponekad se bol osjeća u zglobu, ali zapravo dolazi iz okolnih struktura ili iz kralježnice. Zato je za procjenu važno znati koji je zglob zahvaćen, koliko dugo bol traje, je li prisutno oticanje, postoji li ozljeda i javlja li se bol u jednom ili više zglobova.

Degenerativni i hrskavični uzroci

Osteoartritis je jedan od čestih uzroka dugotrajnih bolova u zglobovima, osobito u koljenima i kukovima, ali može zahvatiti i šake, kralježnicu, ramena i druge zglobove. Povezan je s postupnim promjenama hrskavice, kosti i cijelog zglobnog okruženja. Pacijenti često opisuju bol pri aktivnosti, ukočenost nakon mirovanja, smanjen opseg pokreta, oticanje nakon opterećenja i osjećaj da se zglob ne kreće glatko.

Kada je bol jasno lokalizirana, klinička slika može se preklapati s određenim simptomima, primjerice s boli u koljenu, boli u kukovima ili boli u ramenu. Oštećenje hrskavice, ozljede meniskusa, labralne ozljede i ranije ozljede zglobova također mogu uzrokovati bol, osobito ako postoje preskakanje, blokiranje, nestabilnost ili bol pri rotaciji.

Upalni i reumatski uzroci

Upalni artritis može uzrokovati bolove u zglobovima uz oticanje, toplinu, produljenu jutarnju ukočenost, umor i tegobe koje zahvaćaju više zglobova. Reumatoidni artritis, psorijatični artritis, giht i druga upalna ili autoimuna stanja mogu zahvatiti zglobove u različitim obrascima. Bol koja se javlja uz kožne promjene, iritaciju očiju, povišenu temperaturu, neobjašnjiv umor ili dugotrajnu ukočenost zahtijeva pažljiviju obradu jer se liječenje razlikuje od tipičnog liječenja ozljeda ili degenerativnih promjena.

Ozljede, preopterećenje i meka tkiva

Uganuća, ozljede ligamenata, iritacije tetiva, burzitis, istegnuća mišića, prijelomi i ozljede zbog preopterećenja mogu uzrokovati bol u području zgloba. Često nastaju nakon sporta, fizičkog rada, pada, naglog uvrtanja, dizanja tereta, trčanja ili ponavljajućih pokreta. Bol može biti lokalizirana i povezana s aktivnošću, ali oticanje, modrice, nestabilnost ili nemogućnost korištenja zgloba mogu upućivati na značajniju ozljedu.

Važno je naglasiti da nije svaka bol u području zgloba uzrokovana samim zglobom. Tetive, burze, mišići, živci i prenesena bol iz kralježnice mogu oponašati bol u zglobu. Primjerice, bol u kuku ili ramenu ponekad može dolaziti iz okolnih tetiva ili iz donjeg dijela leđa odnosno vrata. Zato je funkcionalna procjena važna, osobito kada je bol dugotrajna, nejasna ili utječe na kvalitetu pokreta.

Infekcija i sistemski uzroci

Bolan, otečen, topao ili crven zglob uz povišenu temperaturu, zimicu ili izražen osjećaj bolesti zahtijeva brzu liječničku procjenu. Infekcija zgloba nije česta, ali je ozbiljno stanje koje ne bi trebalo čekati. Bolovi u zglobovima mogu se javiti i tijekom virusnih infekcija, nakon nekih infekcija ili kao dio šire sistemske bolesti. Kada se bol pojavi naglo uz izraženo oticanje, temperaturu, osip, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili više novih simptoma, daljnju obradu treba voditi liječnik.

Simptomi koji se mogu javiti uz bolove u zglobovima

Pridruženi simptomi pomažu suziti moguće uzroke i odrediti koji specijalist, pretraga ili terapijski smjer može biti najprikladniji. Obrazac simptoma često je jednako važan kao i sama bol.

• Oticanje, toplina ili crvenilo oko zgloba
• Ukočenost nakon mirovanja ili jutarnja ukočenost
• Smanjen opseg pokreta ili otežano potpuno savijanje i ispružanje zgloba
• Škljocanje, preskakanje, blokiranje, krckanje ili osjećaj zapinjanja
• Nestabilnost ili osjećaj da zglob popušta
• Bol pri hodanju, penjanju stepenicama, dizanju tereta, hvatanju, rotaciji ili oslanjanju
• Bol u više zglobova istovremeno
• Umor, povišena temperatura, kožne promjene, iritacija očiju ili opći osjećaj bolesti uz bolove u zglobovima

Bol u zglobovima uz ukočenost posebno je važno opisati. Kratkotrajna ukočenost nakon sjedenja može se javiti kod degenerativnih ili mehaničkih problema, dok produljena jutarnja ukočenost, više zahvaćenih zglobova i vidljivo oticanje mogu upućivati na upalni obrazac. Lokalizirana ukočenost, primjerice ukočenost kuka, može pomoći u preciznijem određivanju zahvaćenog područja i ograničenog pokreta.

Kada bolovi u zglobovima zahtijevaju liječničku procjenu

Mnogi blaži bolovi u zglobovima mogu se smiriti uz odmor, prilagodbu aktivnosti i oprezan povratak kretanju. Ipak, određeni obrasci zahtijevaju bržu procjenu jer mogu upućivati na prijelom, infekciju, akutnu upalu, ozbiljniju ozljedu ili drugo stanje koje treba pravodobno liječiti.

• Iznenadna jaka bol u zglobu, osobito uz brzo oticanje
• Zglob koji izgleda deformirano ili se ne može normalno koristiti nakon ozljede
• Nemogućnost oslanjanja, hodanja, hvatanja, podizanja ili pomicanja zgloba
• Crvenilo, toplina, izraženo oticanje, povišena temperatura, zimica ili opći osjećaj bolesti
• Bol u zglobu koja budi iz sna ili značajno ometa svakodnevne aktivnosti
• Bol koja se stalno vraća ili se ne smanjuje nakon početne skrbi
• Više otečenih zglobova, produljena jutarnja ukočenost, osip, očni simptomi ili neobjašnjiv umor
• Bol u zglobu kod djeteta uz šepanje, temperaturu, odbijanje hodanja ili smanjenu aktivnost

Ovi znakovi ne znače automatski da je prisutno ozbiljno stanje, ali znače da liječničku procjenu ne treba odgađati. Posebno je važno brzo reagirati ako je zglob topao, crven i otečen uz temperaturu ili ako se zglob nakon ozljede ne može koristiti.

Kako se obično dijagnosticiraju bolovi u zglobovima

Anamneza i klinički pregled

Dijagnostika najčešće počinje razgovorom o tome kada je bol počela, koji je zglob zahvaćen, je li bol nastala nakon ozljede i koji pokreti je pogoršavaju ili smanjuju. Liječnik može pitati o jutarnjoj ukočenosti, oticanju, povišenoj temperaturi, ranijim ozljedama, sportskim aktivnostima, radnim opterećenjima, upalnim bolestima, lijekovima i tome bole li i drugi zglobovi.

Klinički pregled često uključuje procjenu opsega pokreta, osjetljivosti zgloba, oticanja, stabilnosti, snage, obrasca hoda, posture i boli pri specifičnim pokretima. Kod koljena se mogu raditi testovi stabilnosti i meniskusa. Kod kuka su često važni rotacija i procjena hoda. Kod ramena se procjenjuju pokretljivost, snaga rotatorne manšete, znakovi nestabilnosti i mogućnost da bol dolazi iz vrata.

Slikovna obrada i dodatne pretrage

Slikovna obrada ovisi o sumnji na uzrok. Rendgen se često koristi kada se procjenjuju osteoartritis, prijelom, osovina zgloba ili koštane promjene. MR muskuloskeletnog sustava može dati detaljniji prikaz hrskavice, ligamenata, tetiva, meniskusa, labruma, koštane srži i mekih tkiva. MSK ultrazvučni pregled može biti koristan za procjenu tetiva, burzi, tekućine, pojedinih upalnih promjena i određenih postupaka pod kontrolom slike.

Krvne pretrage mogu se preporučiti kada postoji sumnja na upalni artritis, infekciju, giht, autoimunu bolest ili sistemski uzrok. U nekim slučajevima može biti potrebna analiza zglobne tekućine, osobito ako se sumnja na infekciju ili kristalni artritis. Cilj dijagnostike nije samo imenovati stanje, nego razumjeti je li bol mehanička, degenerativna, upalna, traumatska, infektivna ili prenesena iz druge regije.

Mogućnosti liječenja koje mogu pomoći

Liječenje ovisi o uzroku boli, zahvaćenom zglobu, trajanju tegoba, razini aktivnosti, nalazima slikovne obrade i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Mnogi pacijenti započinju konzervativnim pristupom, osobito kada nema znakova ozbiljne ozljede, infekcije ili uznapredovalog strukturnog oštećenja. Konzervativno liječenje može uključivati prilagodbu aktivnosti, ciljane vježbe, fizikalnu terapiju, regulaciju tjelesne težine kada je relevantno, ergonomske promjene i kratkoročnu primjenu lijekova prema preporuci liječnika.

Pregled ortopeda često je koristan kada je bol lokalizirana, dugotrajna, povezana s ozljedom, praćena nestabilnošću ili smanjenom pokretljivošću. Pregled fizijatra posebno je relevantan kada bol utječe na pokret, držanje, funkciju, oporavak nakon ozljede ili planiranje rehabilitacije.

Kod kroničnih degenerativnih bolova u zglobovima liječenje može uključivati fizikalnu terapiju, injekcijske terapije, strategije kontrole boli, ortopedsko praćenje ili kirurško planiranje ako konzervativne mjere više ne omogućuju zadovoljavajuću funkciju. Kod odabranih pacijenata s kroničnom boli povezanom s osteoartritisom mogu se razmatrati i intervencijske ili regenerativne opcije, ovisno o dijagnozi, stadiju bolesti i nalazima obrade. Primjer je osteomuskularna MSK embolizacija kod odabranih oblika kronične boli u zglobovima povezane s osteoartritisom.

Ako je bol u zglobovima upalna, liječenje može uključivati drugačiji put, uključujući reumatološku obradu, krvne pretrage, planiranje lijekova i praćenje aktivnosti bolesti. Ako se sumnja na infekciju, prijelom, izraženo oticanje ili akutnu nemogućnost korištenja zgloba, hitnija procjena ima prednost pred rutinskim planiranjem terapije.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda korisno je zabilježiti kada su bolovi u zglobovima počeli, jesu li nastali naglo ili postupno, koji pokreti ih izazivaju i postoje li oticanje, ukočenost, toplina, crvenilo, blokiranje, nestabilnost ili povišena temperatura. Važno je spomenuti ranije ozljede, sportske aktivnosti, radna opterećenja, nedavne infekcije, poznate upalne bolesti, lijekove koje uzimate i sve terapije koje su već pomogle ili nisu dale rezultat.

Ako postoje ranije snimke, nalazi, otpusna pisma, laboratorijski rezultati, popis lijekova ili druga medicinska dokumentacija, korisno ih je ponijeti na pregled. Fotografije oticanja, kratke snimke hoda ili prikaz ograničenja pokreta ponekad mogu pomoći ako se simptomi mijenjaju tijekom dana. Ako niste sigurni koji je specijalist ili koja usluga najprikladnija, putem ZagrebMed platforme možete poslati upit i opisati zahvaćeni zglob, tijek simptoma i dostupnu dokumentaciju kako bi se lakše odredio odgovarajući dijagnostički ili terapijski smjer.