Bol u ručnom zglobu

Bol u ručnom zglobu označava nelagodu u području koje povezuje šaku i podlakticu. Može nastati iznenada nakon pada, udarca ili nezgodnog pokreta, ali se može razvijati i postupno zbog ponavljajućih pokreta, sporta, dugotrajnog rada za računalom, podizanja tereta ili degenerativnih promjena.

Bol se može osjećati na strani palca, na strani malog prsta, na stražnjoj strani ručnog zgloba ili prema dlanu. Neke osobe osjećaju bol samo pri hvatanju, okretanju ključa, otvaranju staklenke, podizanju djeteta, radu mišem ili oslanjanju na šaku. Kod drugih su prisutni bol u mirovanju, ukočenost, oteklina, kvržica, preskakanje, slabost, trnci ili utrnulost.

Mjesto i obrazac boli ne mogu sami potvrditi dijagnozu, ali mogu pomoći liječniku razlikovati ozljedu, nadražaj tetive, bolest zgloba, ganglijsku cistu ili kompresiju živca.

Kako se bol u ručnom zglobu može osjećati

Bol može biti tupa, žareća, probadajuća ili oštra. Može biti stalna ili se pojavljivati samo tijekom određenog pokreta. Nakon ozljede često se javljaju osjetljivost, modrica i oteklina, dok se postupno nastala bol može pojačavati pri ponavljajućem hvatanju, pomicanju palca, tipkanju, sportu ili fizičkom radu.

Bol uz bazu palca može biti povezana s nadražajem tetiva, artrozom korijena palca ili ozljedom čunaste kosti. Bol na strani malog prsta može uključivati tetive, ligamente, hrskavične strukture poput trokutastog fibrohrskavičnog kompleksa ili zglobove ulnarne strane ručnog zgloba. Vidljiva kvržica na stražnjoj ili dlanenoj strani često odgovara ganglijskoj cisti, ali svaku novu ili bolnu tvorbu treba pregledati.

Česti uzroci boli u ručnom zglobu

Ozljede kostiju, ligamenata i hrskavice

Pad na ispruženu šaku, sportska ozljeda, izravan udarac ili snažno uvrtanje mogu oštetiti kosti i meka tkiva ručnog zgloba. Uganuće nastaje kada se ligamenti istegnu ili djelomično odnosno potpuno potrgnu. Teže ozljede mogu uključivati nestabilnost zgloba, oštećenje hrskavice ili prijelom donjeg dijela palčane kosti, čunaste kosti ili druge kosti ručnog zgloba.

Neki prijelomi odmah uzrokuju jaku bol, oteklinu i deformaciju. Drugi, posebno pojedini prijelomi čunaste kosti, u početku mogu nalikovati blažem uganuću. Zbog toga bol uz bazu palca koja traje nakon pada zahtijeva procjenu čak i kada je oteklina mala i pokret još uvijek moguć.

Nadražaj tetiva i ponavljajuće opterećenje

Tetive oko ručnog zgloba prenose silu mišića podlaktice prema šaci i prstima. Ponavljajuće hvatanje, dizanje, golf, sportovi s reketom, fizički rad, dugotrajna uporaba uređaja ili naglo povećanje opterećenja mogu nadražiti tetivu i njezinu ovojnicu.

De Quervainov sindrom tipično uzrokuje bol i osjetljivost na strani palca, osobito pri pomicanju palca, hvatanju, podizanju ili uvrtanju. Nadražene mogu biti i druge tetive, što može uzrokovati oteklinu, slabost ili osjećaj zapinjanja tijekom pokreta.

Ganglijske ciste i promjene zgloba

Ganglijska cista je tvorba ispunjena tekućinom koja se najčešće razvija uz zglob ili tetivu. Može mijenjati veličinu i biti bezbolna, ali može uzrokovati pritisak, tupu bol, smanjen opseg pokreta ili nelagodu pri oslanjanju na šaku. Kvržicu treba pregledati ako je izrazito bolna, čvrsta, brzo raste, crvena je ili je praćena trncima i slabošću.

Degenerativne promjene postupno mogu zahvatiti hrskavicu i kosti ručnog zgloba. Artroza se može razviti nakon dugotrajnog opterećenja, stare ozljede, nestabilnosti ligamenata ili prijeloma. Upalne reumatske bolesti mogu zahvatiti jedan ili oba ručna zgloba te uzrokovati jutarnju ukočenost, toplinu, oteklinu i bolove u drugim zglobovima.

Kompresija živaca i prenesena bol

Bol praćena trncima, utrnulošću, žarenjem ili slabošću može biti povezana s pritiskom na živac. Kod sindroma karpalnog tunela pritisnut je srednji živac, a simptomi se najčešće osjećaju u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i dijelu prstenjaka. Pritisak na lakatni živac može uzrokovati smetnje prema malom prstu i susjednoj strani prstenjaka.

Bol ili promijenjen osjet u šaci ponekad mogu potjecati iz podlaktice, lakta, ramena ili vratne kralježnice. Raspored utrnulosti, promjene snage stiska, prisutnost boli u vratu i nalaz pregleda pomažu utvrditi nalazi li se problem u ručnom zglobu ili duž živčanog puta.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz bol u ručnom zglobu

Pridruženi simptomi mogu usmjeriti daljnju dijagnostiku. Mogu uključivati:

• oteklinu, modricu i osjetljivost nakon ozljede
• bol pri hvatanju, stiskanju, podizanju, tipkanju ili uvrtanju
• ukočenost nakon mirovanja ili ujutro
• škljocanje, preskakanje, struganje ili osjećaj nestabilnosti
• vidljivu ili opipljivu kvržicu
• smanjenu snagu stiska i ispadanje predmeta iz ruke
• trnce, utrnulost, žarenje ili noćno buđenje zbog simptoma
• crvenilo, toplinu, povišenu temperaturu ili opću slabost
• širenje boli prema šaci, podlaktici, laktu ili vratu

Nijedan od ovih simptoma sam ne potvrđuje određeni uzrok. Primjerice, oteklina nakon pada može pratiti i uganuće i prijelom, dok trnci mogu nastati zbog različitih mjesta pritiska na živac.

Kada bol u ručnom zglobu zahtijeva liječničku pomoć

Nakon jače ozljede potrebno je pravodobno potražiti pomoć ako je bol jaka, zglob izgleda deformirano, promijenio je boju, pokret je izrazito ograničen ili osoba ne može držati predmete. Tada treba isključiti prijelom, iščašenje, ozbiljnu ozljedu ligamenata te oštećenje živaca ili cirkulacije.

Procjenu ne treba odgađati ako šaka postane blijeda, plavkasta ili neuobičajeno hladna, ako se iznenada pojave utrnulost ili slabost ili ako postoji otvorena rana. Vruć, crven i jako otečen ručni zglob uz povišenu temperaturu ili opće loše stanje također zahtijeva brzu liječničku procjenu zbog mogućnosti infekcije ili akutne upale.

Pregled je preporučljiv i kada bol traje, ponavlja se, remeti san, otežava posao i svakodnevne aktivnosti ili je praćena postupnim gubitkom pokreta, slabošću, bolnom kvržicom ili sve češćim trncima. Trajnu bol nakon naizgled manjeg pada također treba provjeriti jer neke ozljede nisu odmah jasno vidljive.

Kako se dijagnosticira bol u ručnom zglobu

Razgovor i klinički pregled

Liječnik obično pita kada je bol počela, je li prethodila ozljeda, gdje je najizraženija i koji je pokreti pogoršavaju. Važne su informacije o poslu, sportu, ponavljajućim aktivnostima, starim prijelomima, artritisu, drugim bolestima te trncima, utrnulosti i slabosti.

Pregled može uključivati procjenu otekline, osjetljivosti, deformacije, kvržice, opsega pokreta, stabilnosti, snage stiska, cirkulacije i funkcije živaca. Određeni pokreti i mjesta osjetljivosti mogu pomoći razlikovati zahvaćenost kosti, ligamenta, tetive, zgloba, ciste ili živca.

Slikovne i dodatne pretrage

Rendgensko snimanje može biti potrebno nakon ozljede ili kod sumnje na prijelom, artrozu i poremećaj položaja kostiju. Ultrazvuk može prikazati pojedine tetive, ciste i površinska meka tkiva. Magnetska rezonancija može se koristiti za detaljniju procjenu ligamenata, hrskavice, tetiva, živaca ili prijeloma koji nije vidljiv na početnoj rendgenskoj snimci. CT može pružiti dodatne informacije o složenim prijelomima i koštanim strukturama.

Kod sumnje na kompresiju živca mogu se preporučiti elektromioneurografija ili testovi provodljivosti živaca. Laboratorijske pretrage nisu potrebne kod svake boli u ručnom zglobu, ali se mogu koristiti kada se sumnja na upalnu reumatsku bolest, infekciju ili drugi sistemski uzrok.

Što može uključivati sljedeći korak

Daljnji postupak ovisi o uzroku, trajanju, intenzitetu boli i utjecaju na funkciju šake. Blage tegobe povezane s prolaznim preopterećenjem mogu se smanjiti nakon prilagodbe aktivnosti i privremene zaštite zgloba, dok trajni, ponavljajući, traumatski ili neurološki simptomi zahtijevaju ciljanu procjenu.

Ovisno o nalazu, liječenje može uključivati pregled specijalista za šaku i ručni zglob, privremenu imobilizaciju, terapiju šake, lijekove koje preporuči liječnik ili postupke usmjerene na određeni uzrok. Kod odabranih tetivnih problema ili kompresije živca može se razmatrati injekcijsko liječenje. Bolna ganglijska cista može se pratiti, punktirati ili operacijski ukloniti ovisno o mjestu, tegobama i ponavljanju.

Operacijsko liječenje može biti potrebno kod nestabilnog prijeloma, značajnog oštećenja ligamenata ili hrskavice, trajne kompresije živca, uznapredovalih degenerativnih promjena ili simptoma koji se ne smanjuju nakon odgovarajućeg neoperacijskog liječenja.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Za procjenu boli korisno je pripremiti:

• podatak kada je bol počela i je li prethodila ozljeda
• točno mjesto boli i podatak širi li se prema drugim dijelovima ruke
• pokrete, sport ili radne aktivnosti koje izazivaju tegobe
• podatke o oteklini, kvržici, škljocanju, trncima ili slabosti
• informacije o prethodnim ozljedama, prijelomima, operacijama i dijagnozama
• popis lijekova i važnih postojećih bolesti
• prethodne rendgenske, ultrazvučne, MR ili CT nalaze
• informacije o dosadašnjem liječenju i promjenama simptoma

Ako bol u ručnom zglobu traje, pogoršava se ili ometa svakodnevno funkcioniranje, ZagrebMedu možete poslati kratak opis tegoba i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed vam može pomoći povezati simptom s odgovarajućim specijalističkim pregledom, dijagnostičkom pretragom ili liječenjem u Zagrebu.