Bol u peti

Bol u peti može se osjećati ispod pete, iza nje, uz njezine rubove ili duboko unutar petne kosti. Može nastati iznenada nakon ozljede, razvijati se postupno zbog ponavljanog opterećenja ili biti najizraženija pri prvim koracima nakon ustajanja. Neki je pacijenti opisuju kao oštru ili probadajuću bol, dok drugi osjećaju pečenje, pritisak, osjetljivost, ukočenost ili duboku tupu bol koja se pojačava pri stajanju i hodanju.

Mjesto i obrazac boli mogu pomoći u usmjeravanju pregleda, ali sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze. Bol ispod pete često je povezana s plantarnom fascijom ili masnim jastučićem koji ublažava pritisak na petnu kost. Bol iza pete može uključivati Ahilovu tetivu, burzu ili nadražaj uzrokovan obućom. Duboka, dugotrajna ili ozljedom izazvana bol može zahtijevati procjenu koštanih, zglobnih, neuroloških ili upalnih uzroka.

Kako se bol u peti može osjećati

Bol ispod pete

Bol na donjoj strani pete može biti oštra pri prvom oslanjanju na stopalo nakon spavanja ili duljeg mirovanja. Nakon nekoliko minuta kretanja može se smanjiti, a zatim ponovno pojačati nakon dugog stajanja, hodanja ili vježbanja. Takav obrazac često se povezuje s nadražajem ili degenerativnim promjenama plantarne fascije, iako slične simptome mogu izazvati i druge strukture.

Osjećaj nagnječenja ili pritiska u središtu pete može biti povezan s masnim jastučićem koji štiti petnu kost. Takva bol često je izraženija pri hodanju bosih nogu ili stajanju na tvrdim površinama.

Bol iza pete

Bol na stražnjoj strani pete može se javiti na hvatištu Ahilove tetive za petnu kost. Mogu je pratiti jutarnja ukočenost, lokalno zadebljanje, osjetljivost ili bol pri trčanju, penjanju stepenicama i podizanju na prste. Nadražaj burze, male vrećice ispunjene tekućinom koja smanjuje trenje, također može uzrokovati oteklinu i osjetljivost na pritisak obuće.

Koštano izbočenje na stražnjem dijelu pete, poznato kao Haglundova deformacija, može se trljati o obuću i pridonijeti nadražaju tetive ili burze. Sama prisutnost koštane izbočine ne dokazuje da je ona glavni uzrok boli, pa je potrebno procijeniti i okolna meka tkiva.

Duboka bol ili bol uz rubove pete

Duboka bol unutar pete može nastati nakon naglog povećanja trčanja, skakanja, hodanja ili drugih aktivnosti s opterećenjem. Jedan od mogućih uzroka je stresna reakcija ili stresni prijelom petne kosti, osobito ako se bol postupno pogoršava i otežava oslanjanje na stopalo.

Pečenje, trnci, osjećaj elektriciteta ili utrnulost mogu upućivati na nadražaj ili pritisak na živac. Ponekad bol može biti prenesena iz gležnja, potkoljenice ili donjeg dijela kralježnice, umjesto da nastaje u samoj peti.

Najčešći uzroci boli u peti

Plantarna fascija i masni jastučić pete

Plantarna fasciopatija, koja se često naziva plantarni fascitis, jedan je od najčešćih uzroka boli ispod pete. Plantarna fascija čvrsta je vezivna struktura koja podupire svod stopala i sudjeluje u prijenosu opterećenja tijekom hoda. Ponavljano opterećenje, promjene aktivnosti, ograničena fleksibilnost lista, biomehanika stopala, neprikladna obuća i dugotrajno stajanje mogu pridonijeti razvoju tegoba.

Nadražaj ili stanjivanje masnog jastučića može izazvati središnju bol koja se opisuje kao hodanje po modrici. Tegobe mogu postati izraženije s dobi, čestim udarcima o podlogu, hodanjem po tvrdim površinama ili nedovoljno amortizirajućom obućom.

Ahilova tetiva, burza i koštane promjene

Ahilova tendinopatija može zahvatiti samu tetivu ili područje njezina hvatišta za petnu kost. Simptomi se mogu pojaviti nakon ponavljanog opterećenja, nagle promjene treninga, smanjene sposobnosti tetive da podnosi opterećenje ili povratka intenzivnoj aktivnosti nakon duljeg mirovanja.

Burzitis može izazvati lokalnu oteklinu, toplinu i osjetljivost iza pete. Koštani uzroci uključuju stresnu ozljedu, prijelom, artritične promjene ili druge strukturne promjene. Petni trn može biti vidljiv na rendgenskoj snimci, ali se može pronaći i kod osoba koje nemaju bol, pa se ne smije automatski smatrati uzrokom simptoma.

Ozljede, preopterećenje i rast

Izravan udarac, pad, nezgodan doskok ili sportska ozljeda mogu zahvatiti petnu kost, Ahilovu tetivu, ligamente ili okolna meka tkiva. Iznenadan zvuk ili osjećaj pucanja nakon kojeg slijede bol, oteklina, slabost ili nemogućnost podizanja na prste može upućivati na ozbiljniju ozljedu Ahilove tetive.

Kod fizički aktivne djece i adolescenata bol može biti povezana s nadražajem zone rasta na stražnjem dijelu pete, što se često naziva Severova bolest. Tegobe se obično pojavljuju tijekom razdoblja ubrzanog rasta i pogoršavaju pri trčanju ili skakanju. Dugotrajnu bol u peti kod djeteta treba procijeniti, a ne automatski pripisati rastu.

Rjeđi upalni, neurološki i infektivni uzroci

Upalni artritis, giht, pritisak na živac, određene sistemske bolesti i, rjeđe, infekcija također mogu izazvati bol u peti. Ti uzroci postaju relevantniji kada bol zahvaća obje pete, javlja se u mirovanju, prati je dugotrajna jutarnja ukočenost ili se pojavljuje zajedno s oticanjem drugih zglobova, promjenama na koži, povišenom temperaturom ili općim lošim stanjem.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz bol u peti

Bol u peti može biti praćena:

• ukočenošću nakon mirovanja ili ujutro
• oteklinom, toplinom, crvenilom ili vidljivim zadebljanjem
• širenjem boli prema svodu stopala, gležnju ili listu
• smanjenom pokretljivošću gležnja ili otežanim odrazom stopala
• šepanjem ili nemogućnošću punog oslanjanja na stopalo
• trncima, pečenjem, utrnulošću ili slabošću
• kvržicom ili koštanim izbočenjem iza pete
• modricama nakon ozljede

Kombinacija simptoma može promijeniti smjer dijagnostike. Bol pri prvim jutarnjim koracima razlikuje se od iznenadne boli iza pete nakon skoka, pečenja povezanog s utrnulošću ili duboke boli koja se postupno pojačava pri oslanjanju.

Kada bol u peti zahtijeva brzu medicinsku procjenu

Pregled ne treba odgađati kada je bol nastala nakon značajne ozljede, vrlo je jaka ili onemogućava normalan hod. Brza medicinska procjena može biti potrebna ako:

• se pri ozljedi čuo ili osjetio prasak, pucanje ili trganje
• stopalo ili gležanj izgledaju deformirano
• nije moguće osloniti se na stopalo, penjati se stepenicama ili podignuti se na prste
• brzo nastaju velika oteklina, opsežna modrica ili jaka bol u listu
• peta je vruća, crvena, izrazito otečena ili je prisutna povišena temperatura
• postoji otvorena rana, iscjedak ili brzo pogoršanje promjena na koži
• pojavljuju se utrnulost, slabost ili gubitak kontrole stopala
• bol redovito budi iz sna ili je jaka i u mirovanju

Osobe s dijabetesom, poremećenom cirkulacijom, smanjenim osjetom u stopalima ili oslabljenim imunosnim sustavom trebaju se liječniku javiti ranije, osobito ako se uz bol pojavljuju rana, crvenilo, oteklina ili oštećenje kože.

Kako se obično dijagnosticira bol u peti

Razgovor i klinički pregled

Procjena obično počinje određivanjem točnog mjesta boli, načina nastanka, vremena kada je najizraženija te aktivnosti koje je pogoršavaju ili ublažavaju. Liječnik može pitati o promjenama tjelesne aktivnosti, obući, radnom opterećenju, prethodnim ozljedama, bolestima, lijekovima i tome zahvaća li bol jednu ili obje pete.

Tijekom pregleda mogu se procijeniti obrazac hoda, položaj stopala, pokretljivost gležnja, fleksibilnost mišića lista, osjetljivost plantarne fascije, kontinuitet Ahilove tetive, oteklina, neurološki simptomi te sposobnost stajanja i podizanja na prste. Nalaz pomaže odrediti potječe li bol iz mekog tkiva, kosti, zgloba, živca ili drugog područja.

Slikovne i dodatne pretrage

Slikovna dijagnostika nije potrebna kod svake boli u peti. Rendgenska snimka može se preporučiti nakon traume, kod sumnje na prijelom ili značajniju koštanu promjenu te ako simptomi traju unatoč početnom liječenju. Ultrazvuk može pomoći u procjeni plantarne fascije, Ahilove tetive, burze i drugih mekih tkiva.

Magnetska rezonanca može biti korisna kada je uzrok nejasan, simptomi su jaki ili dugotrajni ili postoji sumnja na stresnu ozljedu, puknuće tetive, promjene u koštanoj srži ili drugi problem mekih tkiva. Laboratorijske pretrage mogu se razmatrati kod sumnje na infekciju, giht, upalni artritis ili sistemsku bolest.

Što može uključivati sljedeći korak

Konzervativno liječenje i rehabilitacija

Liječenje ovisi o uzroku, trajanju tegoba, razini aktivnosti i nalazu pregleda. Kod mnogih nehitnih mehaničkih uzroka postupak može uključivati privremenu prilagodbu aktivnosti, promjenu obuće, amortizaciju pete ili ortopedske uloške te strukturirani program vježbanja ili fizikalne terapije.

Rehabilitacija se može usmjeriti na fleksibilnost mišića lista i plantarne fascije, postupno jačanje stopala i potkoljenice, kontrolu pokreta te siguran povratak hodanju, poslu ili sportu. Opterećenje treba prilagoditi konkretnom uzroku, a ne primjenjivati isti program na svaku vrstu boli u peti.

Dodatni postupci i kirurška procjena

Kod dugotrajnih tegoba može biti potrebno ponovno procijeniti dijagnozu i čimbenike koji održavaju bol. Ovisno o potvrđenom uzroku, mogu se razmatrati imobilizacija, ciljano vođena fizikalna terapija, terapija udarnim valom, postupak pod kontrolom slikovne metode ili drugi oblik liječenja koji preporuči specijalist.

Operacija nije uobičajen prvi korak kod boli u peti. Može se razmatrati kod jasno utvrđenog strukturnog problema, značajne ozljede tetive, prijeloma, pritiska na živac ili dugotrajnog stanja koje nije odgovorilo na odgovarajuće neoperacijsko liječenje.

Kako se razlikuje put pacijenta

Blaga i nedavno nastala bol nakon povećanja aktivnosti može se u početku pratiti uz smanjenje opterećenja i prikladnu obuću. Bol koja se ponavlja, traje nekoliko tjedana, mijenja način hoda ili ograničava posao i vježbanje obično zahtijeva kliničku procjenu.

Iznenadna bol nakon ozljede može zahtijevati raniju slikovnu dijagnostiku te ortopedsku procjenu ili pregled specijalista za stopalo i gležanj. Bol iza pete može usmjeriti pregled prema Ahilovoj tetivi, dok bol ispod pete može zahtijevati procjenu plantarne fascije, masnog jastučića, biomehanike stopala i fleksibilnosti lista. Pečenje i utrnulost mogu usmjeriti dijagnostiku prema živcu.

Kod djece, sportaša, osoba s upalnim bolestima te pacijenata s dijabetesom ili poremećenom cirkulacijom prag za liječničku procjenu može biti niži jer se razlikuju mogući uzroci i povezani rizici.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije naručivanja zabilježite kada je bol počela, gdje se točno nalazi, je li stalna ili povremena te je li najjača pri prvim koracima, nakon aktivnosti ili u mirovanju. Navedite pojavljuju li se oteklina, modrice, utrnulost, ukočenost, ozljeda, povišena temperatura ili teškoće pri oslanjanju na stopalo.

Korisne su i informacije o promjenama aktivnosti, sportu, radnom opterećenju, obući, ranijim problemima sa stopalom ili gležnjem, lijekovima koje uzimate i dosadašnjem liječenju. Pripremite postojeće rendgenske, ultrazvučne ili MR nalaze, otpusna pisma i nalaze specijalista.

Ako je bol u peti dugotrajna, pogoršava se ili ograničava hodanje i svakodnevne aktivnosti, ZagrebMedu možete poslati kratak opis tegoba i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed vam može pomoći procijeniti treba li razmotriti ortopedski pregled, slikovnu dijagnostiku, procjenu fizikalne terapije ili drugi odgovarajući put liječenja u Zagrebu.