Sindrom karpalnog tunela

Zašto nastaje sindrom karpalnog tunela

Sindrom karpalnog tunela najčešća je bolest u području šake. Kod nje dolazi do pritiska na medijani živac u karpalnom kanalu na korjenu šake ispod samog dlana. Karpalni kanal je čvrsti, zatvoreni prostor koji omeđuju kosti zapešća koje nadsvođuje čvrsto vezivno tkivo, poprečni karpalni ligament. Unutar karpalnog kanala nalaze se tetive pregibača prstiju i medijani živac. Budući da je sam kanal čvrsto ograničen te u njemu nema ni malo slobodnog prostora, vrlo lako dolazi do pojave kompresije medijanog živca uslijed raznih poremećaja. Sindrom karpalnog tunela najčešće izaziva probleme u području šake zbog kompresije medijanog živca u području ručnog zgloba, ali važno je naglasiti da lezija živca ima utjecaj na čitavu duljinu živca, od prstiju do njegovog izlaska iz kralješničke moždine.

Kod koga se najčešće javlja sindrom karpalnog tunela

Taj se sindrom karpalnog tunela učestalo pojavljuje kod ljudi koji puno rade na računalima, ali i kod ljudi koji se bave manualnim poslovima, kao profesionalno oštećenje, tako da se naziva i computer disease, točnije bolest kompjutoraša.

Do čega dovodi sindrom karpalnog tunela

Uslijed ponavljajućih pokreta, osobito savijanja u ručnom zglobu, dolazi do mehaničkog pritiska na živac, istezanja i trenja, što dovodi do promjena na živcu uslijed mehaničkog ozlijeđivanja živca i poremećene krvne opskrbe živčanih vlakana. Kod tih promjena nastaje oteklina živca što uzrokuje još veći pritisak na živac. Dugotrajni pritisak na živac dovodi da nastanka vezivnog, ožiljnog tkiva i oštećenja živčanih vlakana. U početku su te promjene reverzibilne što znači da je moguć potpuni oporavak. No, ako pritisak na živac potraje dulje vrijeme može doći do ireverzibilnih promjena, tj. potpuni oporavak živca nije moguć usprkos primjerenom liječenju.

Liječenje ovisi o uzroku koji je doveo do pojave sindroma te dužini trajanja i intenzitetu simptoma. Ako je uzrok sindroma sistemska bolest, hormonalna ili hematološka, potrebno je prvenstveno liječiti osnovnu bolest uz konzervativne mjere liječenja sindroma karpalnog kanala. Te se mjere sastoje od primjene ortoza ili udlaga te ponekad injiciranja kortikosteroida i anestetika u karpalni kanal. Konzervativno liječenje može biti uspješno kod sindroma vezanog uz trudnoću ili bolesnika koji se žale samo na noćne bolove. Međutim, vrlo često je potrebno kirurško liječenje koje se sastoji od presjecanja poprečnog karpalnog ligamenta, čime se postiže dekompresija karpalnog kanala, uklanja se pritisak na medijani živac. Kirurško liječenje radi se u lokalnoj anesteziji i beskrvnom polju kako bi se vidjele sve bitne strukture u zoni karpalnog kanala. Kirurško liječenje je moguće na dva načina, otvorenom tehmikom ili endoskopskom tehnikom.

Sindrom karpalnog tunela – endoskopska operacija

je uvelike lakša glede oporavka, puna funkcija šake uspostavlja se već par dana nakon operacijskog zahvata. Kroz rez od 1 cm u području zgloba uvede se instrument širine 0,8 cm koji je povezan video kamerom sa ekranom na kojem se može videti živac i fibrozna ploča koja pritišće živac. Instrument sadrži i rezač kojim se pod video kontrolom presječe fibrozna ploča. Rana se zašije sa jednim šavom, zavoj nije potrebno nositi i fina funkcija ruke se uspostavlja nakon cca 2 dana.

Otvorena tehnika

uključuje rez u području zgloba i dlana u dužini cca 4-8 cm kojim se prikaže živac i fibrozna ploča koja pritišće živac. Ta se ploča prereže i na taj način se živac oslobodi pritiska. Zavoj se nosi cca 10 dana i tada se može započeti sa fizikalnom terapijom. Za puni oporavak potrebno je cca mjesec dana.