Zapinjanje i škljocanje prsta

Zapinjanje i škljocanje prsta opisuje osjećaj da se prst ili palac ne pomiče glatko pri savijanju ili ispružanju. Prst može zastati u određenom položaju, zapeti, proizvesti klik ili škljocaj te se privremeno zakočiti u savijenom položaju prije nego što se naglo oslobodi. Ponekad je za ispružanje zahvaćenog prsta potrebno pomoći drugom rukom.

Simptom se u početku može pojavljivati samo povremeno, a zatim postupno postajati učestaliji. Često je izraženiji ujutro, nakon duljeg mirovanja ili tijekom aktivnosti koje uključuju ponavljano i snažno hvatanje. Najčešće je povezan sa škljocajućim prstom, odnosno stenozirajućim tendovaginitisom, ali slične smetnje mogu uzrokovati i ozljede tetiva, bolesti zglobova, ožiljkaste promjene ili upalna stanja.

Kako se zapinjanje i škljocanje prsta može osjećati

Smetnja može zahvatiti bilo koji prst, uključujući palac. Često su zahvaćeni prstenjak, srednji prst i palac. Problem se može pojaviti na jednom ili više prstiju te na jednoj ili obje šake.

Pacijenti mogu primijetiti:

• klik, preskakanje ili škljocaj pri pokretu
• zapinjanje prsta pri otvaranju ili zatvaranju šake
• privremeno zakočenje u savijenom ili ispruženom položaju
• bol i osjetljivost uz bazu prsta s dlanske strane
• ukočenost koja je izraženija nakon buđenja
• malu bolnu kvržicu ili zadebljanje na dlanu
• otežano držanje predmeta, tipkanje ili izvođenje preciznih pokreta

Kod blažih smetnji prst se može potpuno pomicati, ali povremeno klikne ili preskoči. Kod izraženijih promjena prst se učestalo zakoči, potrebno ga je ispružiti drugom rukom ili ostaje trajno savijen.

Najčešći uzroci zapinjanja i škljocanja prsta

Škljocajući prst

Škljocajući prst najčešći je uzrok ponavljanog zapinjanja, klikanja ili zakočenja prsta. Tetive koje savijaju prste prolaze kroz uske kanale i ispod vezivnih prstenova koji ih drže uz kost. Ako tetiva ili njezina ovojnica zadeblja i postane nadražena, tetiva više ne klizi slobodno. Tijekom pokreta može zapeti ispod suženog dijela, a zatim se naglo osloboditi uz karakterističan škljocaj.

Problem se ponekad razvija bez jasnog uzroka. Češće se pojavljuje kod osoba koje izvode ponavljane pokrete snažnog hvatanja te kod osoba s dijabetesom, reumatoidnim artritisom i nekim drugim sustavnim bolestima.

Nadraženost, oteklina ili ožiljak tetive

Upala ili zadebljanje tetive savijača može nastati nakon preopterećenja, ponavljanog pritiska, prethodne ozljede ili operacije. Ožiljkasto tkivo može ometati normalno klizanje tetive i stvarati osjećaj zapinjanja. Djelomična ozljeda tetive također može uzrokovati bolan i nepravilan pokret.

Promjene u zglobu

Artroza, upalni artritis, oštećenje hrskavice, oteklina ili koštane promjene mogu ograničiti pokret prsta. Kod zglobnog uzroka bol i oteklina često su izraženije oko samog zgloba, a pokret može biti ukočen bez tipičnog škljocaja u bazi prsta.

Prethodna ozljeda ili mehanička zapreka

Prijelom, iščašenje, ozljeda ligamenta ili značajna oteklina mekih tkiva mogu promijeniti položaj i mehaniku prsta. Ožiljak, koštani fragment ili druga strukturna promjena ponekad mehanički blokira pokret. Zapinjanje koje je započelo neposredno nakon ozljede zahtijeva pregled, osobito ako postoji deformacija ili se prst ne može normalno pomicati.

Druga stanja šake

Dupuytrenova kontraktura može postupno povlačiti jedan ili više prstiju prema dlanu, iako češće uzrokuje progresivni gubitak mogućnosti ispružanja nego naglo škljocanje. Ciste tetivne ovojnice, ganglioni i druge lokalne promjene također mogu ometati pokret, ali su rjeđi uzroci.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz zapinjanje prsta

Pridružene tegobe mogu pomoći u procjeni je li problem ponajprije povezan s tetivom, zglobom, živcem, ozljedom ili upalom. Mogu se pojaviti:

• bol u bazi prsta ili palca
• jutarnja ukočenost
• oteklina ili osjetljivost dlana
• kvržica koja se pomiče pri savijanju prsta
• smanjena snaga stiska
• nemogućnost potpunog savijanja ili ispružanja prsta
• bol i oteklina više zglobova prstiju
• utrnulost ili trnci ako postoji i pritisak na živac
• crvenilo, toplina i rastuća oteklina kod jače upale ili infekcije

Važan je obrazac smetnji. Škljocaj u bazi prsta uz jutarnju ukočenost češće odgovara problemu klizanja tetive, dok trajna oteklina, deformacija ili bol u zglobu mogu usmjeriti obradu prema zglobnom uzroku.

Kada zapinjanje prsta zahtijeva liječnički pregled

Pregled se preporučuje kada zapinjanje traje, postaje bolno, ometa uporabu šake ili se postupno pogoršava. Pravodobna procjena pomaže razlikovati škljocajući prst od ozljede tetive, bolesti zgloba ili druge mehaničke smetnje.

Liječničku pomoć ne treba odgađati ako:

• prst ostane potpuno zakočen i ne može se lagano pomaknuti
• simptom nastane nakon pada, udarca, duboke posjekotine ili druge značajne ozljede
• postoji vidljiva deformacija prsta
• pojavljuju se jaka oteklina, crvenilo, toplina, iscjedak ili povišena temperatura
• prst postane blijed, plav, izrazito hladan ili utrnut
• iznenada nestane mogućnost savijanja ili ispružanja prsta
• bol i oteklina brzo napreduju

Duboka posjekotina s dlanske strane prsta nakon koje ga nije moguće normalno saviti može upućivati na ozljedu tetive savijača i zahtijeva brzu procjenu.

Kako se utvrđuje uzrok zapinjanja i škljocanja prsta

Razgovor i pregled šake

Liječnik će obično pitati kada su tegobe započele, koji je prst zahvaćen, jesu li jače ujutro i koje ih aktivnosti izazivaju. Važni mogu biti podaci o prethodnim ozljedama, operacijama šake, poslu, sportskim aktivnostima, dijabetesu i upalnim reumatskim bolestima.

Tijekom pregleda procjenjuje se otvaranje i zatvaranje šake, mjesto boli, glatkoća pokreta tetive, prisutnost škljocaja, opseg pokreta zglobova, snaga stiska i eventualno zadebljanje uz bazu prsta. Tipičan škljocajući prst često se može prepoznati na temelju simptoma i kliničkog pregleda.

Slikovne i dodatne pretrage

Snimanje nije uvijek potrebno. Rendgen se može preporučiti nakon ozljede, kod sumnje na artrozu ili kada ograničenje pokreta nije tipično za škljocajući prst. Ultrazvuk može prikazati zadebljanu tetivu, tekućinu u ovojnici i nepravilno klizanje tetive. Druge pretrage ovise o prisutnosti neuroloških simptoma, upale više zglobova ili znakova sustavne bolesti.

Što može uključivati sljedeći korak

Daljnji postupak ovisi o uzroku, trajanju simptoma, jačini boli i tome koliko smetnja ograničava funkciju šake. Povremeno bezbolno klikanje može se određeno vrijeme pratiti, osobito ako se pojavilo nakon kratkotrajnog povećanja opterećenja. Ponavljano zaključavanje, bol i otežana uporaba šake opravdavaju specijalistički pregled.

Konzervativno liječenje

Kod sumnje na škljocajući prst početne mjere mogu uključivati privremenu prilagodbu aktivnosti koje provociraju smetnje, uporabu udlage i kontrolu boli ili upale. Lijekovi nisu prikladni za svakoga te ih je potrebno uskladiti s drugim bolestima i terapijom pacijenta.

Kortikosteroidna injekcija u područje tetivne ovojnice može se razmotriti kada simptomi traju. Odluka ovisi o jačini i trajanju smetnji, prethodnom liječenju, kliničkom nalazu i bolestima poput dijabetesa.

Procjena kirurga šake

Kirurško liječenje može se razmatrati kada prst ostaje zakočen, smetnje se vraćaju ili konzervativne metode ne daju zadovoljavajuće poboljšanje. Zahvat oslobađanja škljocajućeg prsta povećava prostor kroz koji tetiva prolazi i omogućuje joj slobodnije klizanje.

Ako je zapinjanje posljedica ozljede, bolesti zgloba, ožiljka ili druge strukturne promjene, liječenje se usmjerava na konkretan uzrok, a ne samo na škljocanje.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Korisno je zabilježiti koji prst zapinje, kada su tegobe počele, jesu li jače ujutro, koliko se često prst zakoči i oslobađa li se samostalno. Potrebno je navesti bol, oteklinu, trnce, prethodne ozljede i operacije te aktivnosti koje uključuju često ili snažno hvatanje.

Na pregled je dobro ponijeti prethodne rendgenske ili ultrazvučne nalaze, specijalističku dokumentaciju, zapise o operacijama i popis lijekova. Kratka snimka zapinjanja prsta može pomoći ako se simptom ne pojavi tijekom pregleda.

Ako je zapinjanje i škljocanje prsta učestalo, bolno ili ograničava svakodnevne aktivnosti, ZagrebMed-u možete poslati kratak opis tegoba i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed može pomoći povezati simptom s odgovarajućim pregledom kirurga šake, dijagnostičkom pretragom ili daljnjim liječenjem u Zagrebu.