Otvoreni zagriz

Otvoreni zagriz je nepravilnost zagriza kod koje se dio gornjih i donjih zuba ne dodiruje kada su usta zatvorena i osoba normalno zagrize. Najčešće je vidljiv prostor između prednjih zuba iako se stražnji zubi dodiruju. Tada govorimo o prednjem ili anteriornom otvorenom zagrizu. Rjeđe se može dogoditi suprotno, da se prednji zubi dodiruju, dok dio stražnjih zuba ne ostvaruje kontakt. To se naziva stražnji ili posteriorni otvoreni zagriz.

Kod nekih osoba otvoreni zagriz prvenstveno je estetski vidljiv. Kod drugih može utjecati na svakodnevne funkcije. Ako se prednji zubi ne dodiruju, može biti teško normalno odgristi sendvič, pizzu, jabuku ili drugu hranu za koju koristimo sjekutiće. Neke osobe mogu primijetiti i promjene pri žvakanju, gutanju ili izgovoru pojedinih glasova, ali takve poteškoće nisu prisutne kod svih osoba s otvorenim zagrizom.

Otvoreni zagriz može nastati iz više razloga i u različitim životnim razdobljima. Kod nekih pacijenata glavni je problem položaj ili nicanje zuba. Kod drugih važniju ulogu imaju rast i međusobni odnos čeljusti. Oralne navike te položaj i funkcija jezika također mogu biti dio kliničke slike. Budući da dva naizgled slična otvorena zagriza mogu imati različite uzroke, važno je napraviti ortodontsku procjenu prije donošenja odluke o tome je li terapija potrebna i koji bi pristup mogao biti primjeren.

Kako otvoreni zagriz može utjecati na svakodnevni život

Utjecaj otvorenog zagriza ovisi o tome gdje zubi ne ostvaruju kontakt i koliko je nepravilnost izražena. Blagi otvoreni zagriz može uzrokovati vrlo malo ili nimalo funkcionalnih poteškoća, dok veći razmak između zuba može biti primjetan tijekom svakodnevnih aktivnosti.

• Odgrizanje hrane: kada se prednji zubi ne dodiruju, može biti teško odgristi hranu sjekutićima pa osoba instinktivno koristi bočne zube.
• Žvakanje: kod nekih osoba žvakanje može biti manje učinkovito jer kontakti između zuba nisu ravnomjerno raspoređeni.
• Govor: položaj zuba i jezika kod nekih osoba može biti povezan s promijenjenim izgovorom pojedinih glasova, ali otvoreni zagriz ne uzrokuje automatski govorne poteškoće.
• Gutanje i položaj jezika: kod dijela pacijenata jezik se u mirovanju ili tijekom gutanja nalazi između prednjih zuba. Kod drugih se jezik može samo prilagoditi prostoru koji već postoji.
• Izgled osmijeha: vidljiv prostor između gornjih i donjih prednjih zuba nekim osobama može smetati estetski.

Ove se značajke mogu pojaviti pojedinačno ili zajedno. Sam izgled otvorenog zagriza nije dovoljan da bi se zaključilo je li uzrok prvenstveno dentalni, funkcionalni ili povezan s razvojem čeljusti.

Najčešći uzroci otvorenog zagriza

Otvoreni zagriz smatra se multifaktorijalnom nepravilnošću. To znači da njegovu razvoju može pridonijeti više čimbenika. Prepoznavanje dominantnog uzroka važno je jer se terapijski pristup pretežno dentalnom otvorenom zagrizu može razlikovati od liječenja izraženog skeletnog otvorenog zagriza.

Dentalni i dentoalveolarni čimbenici

Dentalni ili dentoalveolarni otvoreni zagriz prvenstveno je povezan s položajem, nagibom ili nicanjem zuba i okolnih potpornih struktura, a ne s velikom nepravilnošću u položaju koštanih struktura čeljusti.

Tijekom djetinjstva dugotrajno sisanje palca ili drugih prstiju te produžena uporaba dude mogu utjecati na položaj prednjih zuba u razvoju i pridonijeti nastanku prednjeg otvorenog zagriza. Utjecaj ovisi o tome koliko često i dugo navika traje te u kojem se stadiju razvoja zuba i lica dijete nalazi.

Na zagriz mogu utjecati i način nicanja zuba te položaj prednjih ili stražnjih zuba. Zato dvije osobe koje na prvi pogled imaju sličan prostor između zuba mogu imati različite ortodontske nalaze.

Skeletni čimbenici i razvoj čeljusti

Kod skeletnog otvorenog zagriza veću ulogu imaju odnos i vertikalni obrazac rasta čeljusti. Razvoj lica, položaj i rotacija čeljusti te nasljedne kraniofacijalne karakteristike mogu utjecati na način na koji se gornji i donji zubi međusobno susreću.

Razlikovanje dentalnog i skeletnog uzroka posebno je važno kod adolescenata koji još rastu te kod odraslih osoba kod kojih je rast čeljusti uglavnom završen. Izražen skeletni obrazac može zahtijevati drugačiji terapijski plan od otvorenog zagriza koji prvenstveno proizlazi iz položaja zuba.

Položaj jezika i oralna funkcija

Položaj i funkcija jezika često se procjenjuju kod osoba s prednjim otvorenim zagrizom. Jezik koji se u mirovanju ili tijekom gutanja nalazi između prednjih zuba može utjecati na sile koje djeluju na zube, ali odnos nije uvijek jednostavan. Kod nekih osoba položaj jezika može biti jedan od čimbenika razvoja ili održavanja otvorenog zagriza. Kod drugih jezik može zauzeti prednji položaj zato što otvoreni prostor između zuba već postoji.

Zbog toga se takozvano potiskivanje jezika ili neuobičajen položaj jezika ne bi trebali automatski smatrati uzrokom otvorenog zagriza. Ortodont prema potrebi procjenjuje položaj jezika, način gutanja, funkciju usana, oralne navike i druge funkcionalne nalaze kao dio šire procjene.

Ako pacijent ima trajne poteškoće s govorom, gutanjem ili disanjem, može biti indicirana dodatna procjena odgovarajućeg stručnjaka. Ne treba pretpostaviti da će sama ortodontska terapija automatski riješiti govorne, dišne ili druge funkcionalne poteškoće.

Otvoreni zagriz kod djece, adolescenata i odraslih

Kod djece ortodont može procijeniti kako se razvijaju zubi i čeljusti te postoje li još uvijek navike poput sisanja prsta ili dude. Neke promjene zagriza mogu se mijenjati tijekom rasta, prestanka navika i nicanja trajnih zuba, dok je u drugim situacijama korisno praćenje ili ranija ortodontska intervencija. Rani ortodontski pregled ne znači nužno da terapija mora odmah započeti.

Kod adolescenata većina trajnih zuba najčešće je iznikla, a pri planiranju se može uzeti u obzir i preostali rast čeljusti. U toj dobi često je moguće jasnije procijeniti je li otvoreni zagriz pretežno dentalni, skeletni, funkcionalni ili kombinacija različitih čimbenika.

Kod odraslih osoba razlikovanje uzroka jednako je važno, ali je rast čeljusti uglavnom završen. Brojni dentalni otvoreni zagrizi mogu se liječiti ortodontski, dok kod izraženijih skeletnih nepravilnosti može biti potrebna šira procjena kako bi se utvrdilo što se realno može postići samo pomicanjem zuba.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz otvoreni zagriz

Najkarakterističniji znak je da se dio gornjih i donjih zuba ne dodiruje pri normalnom zagrizu. Mogu se pojaviti i:

• poteškoće pri odgrizanju hrane prednjim zubima
• vidljiv prostor između gornjih i donjih prednjih zuba kada se stražnji zubi dodiruju
• izostanak kontakta pojedinih stražnjih zuba kod stražnjeg otvorenog zagriza
• promjene u učinkovitosti žvakanja
• prolazak jezika između zuba pri gutanju ili govoru
• poteškoće s izgovorom pojedinih glasova kod nekih osoba
• druge ortodontske nepravilnosti povezane s položajem zuba ili odnosom čeljusti

Nijedan od ovih znakova sam za sebe ne određuje uzrok otvorenog zagriza. Dob pacijenta, obrazac rasta lica i čeljusti, položaj zuba, oralne navike i funkcionalni nalazi zajedno daju puno korisniju sliku.

Kada otvoreni zagriz treba procijeniti stomatolog ili ortodont

Otvoreni zagriz najčešće nije hitno stanje. Većina osoba dolazi na ortodontsku procjenu zato što je nepravilnost postupno postala vidljivija ili zato što utječe na odgrizanje hrane, žvakanje, izgled osmijeha ili druge funkcije. Trajni otvoreni zagriz kod djeteta, adolescenta ili odrasle osobe opravdan je razlog za ortodontsku procjenu, osobito ako se nepravilnost povećava ili otežava normalnu funkciju.

Brža dentalna ili medicinska procjena potrebna je ako se način na koji zubi međusobno dolaze u kontakt naglo promijeni nakon ozljede lica ili čeljusti, osobito ako su prisutni jaka bol, oticanje, slomljen ili pomaknut zub, ograničeno pomicanje čeljusti ili nova promjena zagriza koja prije ozljede nije postojala.

Dugotrajnije poteškoće s disanjem, gutanjem ili govorom također treba procijeniti zasebno, umjesto da ih se bez pregleda automatski pripiše otvorenom zagrizu.

Kako se otvoreni zagriz dijagnosticira

Ortodontski pregled

Prvi korak najčešće je ortodontski pregled. Ortodont procjenjuje koji zubi ne ostvaruju kontakt, gdje se otvor nalazi i koliko je izražen, položaj zuba, odnos gornjeg i donjeg zubnog luka te oblik i odnos čeljusti i lica.

Važna je i anamneza. Kod djece i adolescenata ortodont može pitati o sisanju palca ili prsta, korištenju dude, prethodnoj ortodontskoj terapiji, rastu i vremenu kada je nepravilnost prvi put primijećena. Kod odraslih je važno znati jesu li ranije nosili ortodontski aparatić i je li se otvoreni zagriz ponovno pojavio nakon završetka terapije.

Funkcionalna procjena i snimanje

Pregled prema potrebi može uključivati procjenu položaja jezika, gutanja, funkcije usana, žvakanja i oralnih navika. Ako postoje govorne ili dišne poteškoće, ortodont može preporučiti dodatnu stručnu procjenu umjesto da se pretpostavi da ih uzrokuje isključivo zagriz.

Za dokumentiranje položaja zuba i zagriza mogu se koristiti fotografije, digitalni sken zuba ili otisci. Rendgenske snimke rade se kada su potrebne za postavljanje dijagnoze ili planiranje terapije. Ovisno o slučaju, snimanje može pomoći u procjeni položaja zuba, razvoja trajnih zuba, odnosa čeljusti i skeletnog obrasca rasta. Nije svakom pacijentu potrebna ista dijagnostika.

Što može biti sljedeći korak

Sljedeći korak manje ovisi o samoj veličini vidljivog prostora, a više o tome zašto se zubi ne dodiruju. Dob, preostali rast, položaj zuba, odnos čeljusti, oralne navike, funkcionalni nalazi, prethodno liječenje i izraženost nepravilnosti mogu značajno utjecati na plan terapije.

Kod djeteta koje još raste ortodont može preporučiti praćenje, prekid dugotrajne oralne navike, funkcionalne mjere ili ortodontsku terapiju kada za nju postoji jasna indikacija. Cilj je terapiju uskladiti s razvojem zuba i čeljusti, a ne pretpostaviti da svaki otvoreni zagriz treba odmah liječiti aparatićem.

Kod adolescenata i odraslih s odgovarajućim dentalnim ili dentoalveolarnim obrascem terapija može uključivati fiksni ortodontski aparatić ili prozirne alignere. Ovisno o uzroku otvorenog zagriza, koriste se različiti ortodontski mehanizmi za promjenu položaja prednjih zuba, stražnjih zuba ili obje skupine.

Više o mogućnostima liječenja možete pročitati na stranici korekcije otvorenog zagriza. Može li se određeni slučaj liječiti fiksnim aparatićem, alignerima ili drugim pristupom moguće je procijeniti tek nakon individualnog ortodontskog pregleda.

Kada su funkcionalni nalazi značajni, može biti korisna suradnja s drugim stručnjacima. Ovisno o nalazu, može se preporučiti procjena govora i gutanja ili pregled zbog trajnih poteškoća s nosnim disanjem i dišnim putovima. Takva suradnja ovisi o potrebama pojedinog pacijenta i nije potrebna u svakom slučaju otvorenog zagriza.

Kod odabranih odraslih osoba s izraženom skeletnom nepravilnošću pregled može pokazati da se odnos čeljusti ne može u potpunosti korigirati samo ortodontskim pomicanjem zuba. U takvim slučajevima kombinirano ortodontsko i ortognatsko kirurško liječenje može biti jedna od mogućnosti o kojoj se razgovara nakon odgovarajuće specijalističke procjene.

Retencija je važan dio dugoročnog plana nakon aktivne ortodontske terapije. Kod otvorenog zagriza postoji mogućnost ponovnog pojavljivanja nepravilnosti, osobito kada su i dalje prisutni čimbenici povezani s rastom, oralnim navikama, položajem jezika, skeletnim odnosima ili drugim individualnim karakteristikama. Retaineri i kontrolni pregledi zato se planiraju prema konkretnom slučaju. Nijedna ortodontska terapija ne može unaprijed jamčiti da će otvoreni zagriz trajno ostati zatvoren bez uzimanja u obzir dugoročne stabilnosti i retencije.

Što pripremiti prije ortodontskog pregleda

Ako šaljete upit zbog otvorenog zagriza, nekoliko informacija može pomoći da prva procjena bude konkretnija:

• dob pacijenta i kada je otvoreni zagriz prvi put primijećen
• nalazi li se prostor uglavnom između prednjih zuba ili se ne dodiruju ni pojedini stražnji zubi
• mijenja li se zagriz s vremenom
• postoje li poteškoće pri odgrizanju sendviča, voća ili druge hrane prednjim zubima
• postoje li poteškoće sa žvakanjem, gutanjem, govorom ili disanjem
• postoje li ili su ranije postojale navike sisanja palca, prstiju ili dude
• je li pacijent ranije bio na ortodontskoj terapiji i je li se zagriz nakon terapije ponovno promijenio
• postojeće rendgenske snimke, fotografije, digitalni skenovi ili prethodni ortodontski nalazi, ako ih imate
• što želite razjasniti pregledom, primjerice je li terapija potrebna, ima li rast čeljusti važnu ulogu ili dolaze li u obzir fiksni aparatić ili aligneri

Ako tražite procjenu ili liječenje otvorenog zagriza u Zagrebu, ZagrebMed-u možete poslati kratak opis problema zajedno s postojećim stomatološkim ili ortodontskim nalazima. ZagrebMed vam može pomoći usmjeriti upit prema odgovarajućem ortodontskom pregledu i mogućnostima liječenja u Zagrebu.