Osip i svrbež kože

Osip i svrbež kože mogu uključivati promjene boje, teksture, temperature ili izgleda kože uz potrebu za češanjem. Zahvaćena koža može biti suha, crvena, tamnija, svjetlija, otečena, uzdignuta, ljuskava, ispucala, prekrivena mjehurićima, točkama ili većim područjima promijenjene kože. Svrbež može biti ograničen na područje osipa ili zahvatiti veći dio tijela.

Osip je vidljiva promjena kože, a ne jedna određena dijagnoza. Može nastati zbog iritacije, alergijske reakcije, upale, infekcije, uboda kukca, lijekova, topline ili postojeće kožne bolesti. Svrbež se može pojaviti i bez vidljivog osipa, osobito kod suhe kože, nuspojava lijekova, trudnoće te određenih bolesti jetre, bubrega, štitnjače, krvi ili živčanog sustava.

Sam izgled osipa često nije dovoljan za utvrđivanje uzroka. Važno je znati gdje je osip počeo, koliko se brzo proširio, nestaju li pojedine promjene i pojavljuju na drugom mjestu, je li koža bolna ili samo svrbi te jesu li tegobe počele nakon novog proizvoda, hrane, lijeka, uboda kukca, bolesti, putovanja ili kontakta s drugom osobom.

Kako se mogu manifestirati osip i svrbež kože

Tegobe mogu početi naglo ili se razvijati postupno tijekom nekoliko dana. Osip može ostati ograničen na malo područje ili se proširiti po tijelu. Može biti neprekinut, pojavljivati se u odvojenim područjima ili nestajati pa se ponovno vraćati.

Osoba može primijetiti:

• crvena, ružičasta, smeđa, ljubičasta, siva ili svjetlija područja kože
• sitne kvržice, uzdignute plohe, urtike, točke ili plakove
• suhu, grubu, ispucalu ili ljuskavu kožu
• mjehuriće ispunjene tekućinom, kraste ili otvorena područja kože
• izražen svrbež, pečenje, žarenje ili osjetljivost
• oteklinu oko osipa ili u dubljim slojevima kože
• ogrebotine, zadebljanu kožu ili krvarenje zbog ponavljanog češanja
• pogoršanje nakon topline, znojenja, tuširanja ili kontakta s određenim proizvodom

Promjene boje kože mogu izgledati različito ovisno o prirodnom tonu kože. Upala na svjetlijoj koži može izgledati jarko crveno, dok na tamnijoj koži može biti crvenosmeđa, ljubičasta, siva ili tamnija od okolne kože.

Česti uzroci osipa i svrbeža kože

Suha ili nadražena koža

Suha koža čest je uzrok svrbeža, posebno tijekom hladnog vremena, u grijanim prostorima, nakon učestalog pranja ili korištenja jakih sapuna i deterdženata. Koža može izgledati grubo, ljuskavo, ispucalo ili biti samo blago promijenjena.

Ponavljano češanje dodatno oštećuje zaštitnu barijeru kože, povećava upalu i može omogućiti razvoj sekundarne infekcije. Hidratantni pripravci i nježnija njega mogu pomoći kada je suhoća glavni problem, ali dugotrajan svrbež cijelog tijela može zahtijevati širu obradu.

Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis nastaje kada kožu nadraži neka tvar ili se razvije alergijska reakcija na nešto što je dodiruje. Mogući okidači uključuju sapune, deterdžente, dezinficijense, kozmetiku, mirise, proizvode za kosu, metale, lateks, ljepila, gumu, biljke, boje i kemikalije na radnom mjestu.

Osip se najčešće pojavljuje na izloženim područjima. Može uzrokovati crvenilo, svrbež, pečenje, oticanje, suhoću, pukotine ili sitne mjehuriće. Iritativna reakcija može nastati nakon ponavljane izloženosti, dok se alergijski kontaktni dermatitis može pojaviti nekoliko sati ili dana nakon dodira.

Epikutano testiranje može se razmotriti kada se sumnja na alergijski kontaktni dermatitis, a okidač nije jasan. Takvo testiranje razlikuje se od testova za neposredne alergije na hranu, lijekove, pelud ili otrov kukaca.

Ekcem i druge upalne kožne bolesti

Atopijski dermatitis, često nazivan ekcemom, obično uzrokuje suhu, upaljenu i izrazito svrbljivu kožu. Promjene se mogu pojaviti u pregibima laktova i koljena, na šakama, licu, vratu ili drugim dijelovima tijela. Češanje može dovesti do zadebljanja kože, pukotina, krvarenja i infekcije.

Psorijaza može uzrokovati jasno ograničena ljuskava područja koja svrbe, peku ili bole. Seboreični dermatitis često zahvaća vlasište, obrve, područje uz nos, uši i gornji dio prsnog koša. Različite upalne bolesti mogu izgledati slično i zahtijevati dermatološki pregled.

Koprivnjača i angioedem

Koprivnjača, odnosno urtikarija, uzrokuje uzdignute i otečene promjene koje mogu izrazito svrbjeti, peći ili žariti. Pojedinačne urtike često mijenjaju oblik, sele se na druga područja ili nestaju unutar nekoliko sati bez ožiljka.

Koprivnjaču mogu potaknuti infekcije, lijekovi, hrana, ubodi kukaca, toplina, hladnoća, pritisak, tjelesna aktivnost i drugi čimbenici. Kod dugotrajne ili ponavljajuće urtikarije često nije moguće utvrditi jedan specifičan alergijski okidač.

Angioedem je oteklina dubljih slojeva kože koja često zahvaća kapke, usne, lice, šake, stopala ili spolovilo. Oticanje jezika, usne šupljine ili grla može ometati disanje i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Alergijske reakcije na hranu, lijekove i ubode kukaca

Neposredna alergijska reakcija može uzrokovati svrbljiv osip ili koprivnjaču uz oticanje, piskanje, kašalj, povraćanje, proljev, vrtoglavicu ili teško disanje. Tegobe mogu početi unutar nekoliko minuta ili nekoliko sati nakon izlaganja.

Mogući okidači uključuju hranu, lijekove, lateks i ubode kukaca. Novi osip nakon početka uzimanja lijeka treba procijeniti, osobito ako je raširen, bolan, povezan s temperaturom, zahvaća usta ili oči ili uključuje mjehure i ljuštenje kože.

Alergološke pretrage odabiru se prema anamnezi i sumnjivom okidaču. Kožni ubodni testovi ili krvne pretrage specifičnih IgE protutijela mogu biti relevantni kod neposrednih alergijskih reakcija. Široko testiranje bez jasnog i ponavljajućeg obrasca može pokazati senzibilizacije koje ne objašnjavaju simptome.

Kožne infekcije i nametnici

Bakterijske, virusne, gljivične i parazitarne bolesti mogu uzrokovati osip i svrbež. Primjeri uključuju impetigo, folikulitis, gljivične infekcije kože, herpes zoster, vodene kozice, svrab i uši.

Svrab često uzrokuje intenzivan svrbež koji je jači noću, a promjene se mogu pojaviti na zapešćima, između prstiju, oko struka, na spolovilu ili drugim područjima. Slične tegobe kod osoba koje žive u istom kućanstvu važan su podatak.

Gljivične infekcije mogu stvarati ljuskava kružna područja, zahvatiti kožne pregibe, stopala, prepone, vlasište ili nokte. Liječenje se razlikuje prema uzroku. Kortikosteroidne kreme ne bi trebalo ponavljano nanositi na nedijagnosticiran osip jer mogu promijeniti njegov izgled ili pogoršati određene infekcije.

Toplina, znoj, sunce i ubodi kukaca

Toplina i znojenje mogu izazvati sitne svrbljive ili bockajuće promjene, posebno na prekrivenim područjima i u pregibima kože. Izlaganje suncu može uzrokovati opekline ili potaknuti fotosenzitivnu reakciju, uključujući reakcije povezane s određenim lijekovima.

Komarci, buhe, stjenice, grinje i drugi kukci mogu izazvati lokalizirane svrbljive kvržice. Ubod može uzrokovati bol i oteklinu na mjestu uboda, dok alergijska reakcija može izazvati koprivnjaču po tijelu, oticanje lica, teško disanje ili vrtoglavicu.

Svrbež bez vidljivog osipa

Generalizirani svrbež s vrlo malo ili bez vidljivih promjena kože može biti povezan sa suhom kožom, lijekovima, trudnoćom, bolestima štitnjače, manjkom željeza, bolestima jetre ili bubrega, krvnim poremećajima i neurološkim stanjima. Češanje naknadno može stvoriti vidljive promjene iako uzrok nije započeo u koži.

Dugotrajan svrbež cijelog tijela, osobito uz umor, gubitak težine, žuticu, tamnu mokraću, smanjeno mokrenje, temperaturu, noćno znojenje ili druge opće simptome, zahtijeva liječničku procjenu.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz osip

Pridruženi simptomi mogu pomoći razlikovati lokalni kožni problem od alergijske reakcije, infekcije, upalne bolesti ili sistemskog stanja. Važno je navesti:

• oticanje usana, kapaka, lica, jezika ili grla
• piskanje, kašalj, promuklost ili teško disanje
• temperaturu, zimicu, umor ili povećane limfne čvorove
• bol, toplinu, gnoj, žute kraste ili crvene pruge oko osipa
• mjehure, ljuštenje kože ili ranice u ustima, očima i genitalnom području
• bol u trbuhu, povraćanje ili proljev nakon hrane ili lijeka
• bolove u zglobovima, mišićima ili izraženo loše opće stanje
• tamnu mokraću, svijetlu stolicu, žuticu ili raširen svrbež
• svrbež noću ili slične tegobe kod članova kućanstva

Kada je potrebna hitna medicinska pomoć

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se uz osip ili svrbež pojave:

• teško ili ubrzano disanje, piskanje ili bučno disanje
• otežano gutanje ili osjećaj zatvaranja grla
• naglo oticanje usana, usne šupljine, jezika, lica ili grla
• vrtoglavica, gubitak svijesti, zbunjenost ili naglo pogoršanje
• osip koji se brzo širi uz simptome iz više organskih sustava

Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnu alergijsku reakciju. Ako osoba već ima propisan autoinjektor adrenalina, treba ga primijeniti prema ranije dobivenim liječničkim uputama i istodobno pozvati hitnu pomoć.

Drugi upozoravajući znakovi

Liječničku procjenu ne treba odgađati kada osip:

• brzo napreduje ili zahvaća veći dio tijela
• više boli nego što svrbi
• uzrokuje raširene mjehure, ljuštenje ili otvorenu kožu
• zahvaća oči, usne, usta ili genitalno područje
• nastaje uz temperaturu ili izraženo loše opće stanje
• počinje nakon uvođenja novog lijeka
• pokazuje znakove infekcije poput gnoja, topline, jače boli, oticanja ili crvenih pruga
• sastoji se od crvenih ili ljubičastih točkica koje ne blijede pod pritiskom

Dojenčad, mala djeca, trudnice, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta mogu trebati raniji liječnički savjet.

Kada dogovoriti redoviti liječnički pregled

Liječnički ili dermatološki pregled preporučuje se kada osip ili svrbež traje nekoliko tjedana, često se vraća, ometa san, zahvaća velika područja ili se ne smanjuje nakon izbjegavanja očitog iritansa i primjene nježne njege kože.

Procjena je korisna i kada okidač nije jasan, osip se pojavljuje nakon hrane ili lijeka, više članova kućanstva ima slične simptome ili svrbež zahvaća cijelo tijelo bez jasne kožne promjene.

Kako se obično dijagnosticiraju osip i svrbež kože

Opis simptoma i mogućih izlaganja

Procjena počinje podacima o tome kada je i gdje osip počeo, kako se mijenjao, sele li se promjene ili ostaju na istom mjestu te koji se drugi simptomi pojavljuju. Liječnik može pitati o novoj kozmetici, sapunima, deterdžentima, odjeći, nakitu, rukavicama, lijekovima, dodacima prehrani, hrani, ubodima kukaca, životinjama, putovanjima, zanimanju i kontaktu s osobama koje imaju slične tegobe.

Jasne fotografije snimljene dok je osip najizraženiji mogu biti korisne jer koprivnjača i neke druge promjene mogu nestati prije pregleda.

Pregled kože

Liječnik ili dermatolog procjenjuje raspored, oblik, rubove, površinu, boju, oticanje, mjehure, kraste te znakove češanja ili infekcije. Ovisno o simptomima, potrebno je pregledati i vlasište, nokte, usnu šupljinu, oči i druga područja.

Alergološka procjena

Kod sumnje na neposrednu alergijsku reakciju mogu se koristiti kožni ubodni testovi ili krvne pretrage specifičnih IgE protutijela. Sumnjivi alergen odabire se prema vremenu i obrascu reakcije.

Epikutano testiranje koristi se za odgođeni alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan tvarima koje dodiruju kožu. Ono ne dijagnosticira neposrednu alergiju na hranu i razlikuje se od kožnog ubodnog testiranja.

Mnogi slučajevi kronične koprivnjače nisu uzrokovani specifičnom alergijom na hranu. Opsežno testiranje hrane zato nije automatski primjereno kada ne postoji dosljedna i neposredna povezanost s određenom namirnicom.

Laboratorijske i druge pretrage

Krvne pretrage nisu potrebne kod svakog lokaliziranog osipa. Mogu se razmotriti kada je svrbež raširen, dugotrajan ili povezan s općim simptomima. Ovisno o kliničkoj slici, obrada može uključivati kompletnu krvnu sliku, status željeza, funkciju jetre i bubrega, štitnjaču, upalne parametre ili ciljane alergološke pretrage.

Bris kože može pomoći kod sumnje na bakterijsku infekciju. Struganje kože i mikroskopska analiza mogu se koristiti kod gljivične infekcije ili svraba. Mala biopsija kože može biti potrebna kada dijagnoza ostaje nejasna ili se sumnja na određenu upalnu ili buloznu bolest.

Što sljedeći korak može uključivati

Sljedeći korak ovisi o izgledu, trajanju, rasporedu i vjerojatnom uzroku. Lokalizirana reakcija nakon novog proizvoda može voditi prema izbjegavanju okidača i procjeni kontaktnog dermatitisa. Ponavljajuće uzdignute promjene mogu zahtijevati obradu urtikarije. Ljuskav ili kružan osip može zahtijevati testiranje na gljivičnu infekciju, a ne alergološko testiranje.

Neposredne reakcije nakon određene hrane, lijeka ili uboda kukca mogu zahtijevati alergološki dijagnostički put. Dugotrajan osip nalik ekcemu, neobjašnjive promjene, mjehuri ili raširen svrbež mogu biti primjereniji za dermatološku procjenu.

Liječenje može uključivati nježnu njegu kože, hidratantne pripravke, antihistaminike, lokalnu terapiju, liječenje infekcije ili nametnika, izbjegavanje potvrđenog okidača ili liječenje osnovne bolesti. Ispravna terapija ovisi o dijagnozi. Ponavljano samostalno korištenje kortikosteroidnih, antibiotskih ili protugljivičnih krema može otežati procjenu nekih osipa.

Što pripremiti prije liječničkog pregleda

Prije pregleda ili slanja upita putem ZagrebMeda korisno je pripremiti podatke o:

• vremenu i mjestu početka osipa ili svrbeža
• brzini pojave i širenju promjena
• tome nestaju li, sele se, stvaraju mjehure ili ostaju na istom mjestu
• svrbežu, boli, pečenju, oticanju, temperaturi i drugim simptomima
• novoj hrani, lijekovima, dodacima, kozmetici, deterdžentima, odjeći ili nakitu
• nedavnim ubodima kukaca, putovanjima, bolestima, životinjama ili kontaktu s osobama s osipom
• pogoršanju noću, nakon topline, tuširanja, vježbanja ili obroka
• fotografijama osipa u trenutku kada je najizraženiji
• ranijim alergološkim ili dermatološkim testiranjima i korištenoj terapiji
• postojećim nalazima, medicinskoj dokumentaciji i potpunom popisu lijekova

Ako osip ili svrbež traje, često se vraća ili može biti povezan s alergijskom reakcijom, ZagrebMedu možete poslati opis, jasne fotografije i postojeću medicinsku dokumentaciju. ZagrebMed može pomoći povezati simptom s dermatološkim pregledom, alergološkom procjenom, laboratorijskim pretragama ili drugim odgovarajućim dijagnostičkim putem u Zagrebu.