Duboki zagriz

Duboki zagriz ortodontska je nepravilnost kod koje gornji prednji zubi pri zatvaranju usta prekomjerno prekrivaju donje prednje zube u vertikalnom smjeru. Manje vertikalno preklapanje normalan je dio zagriza, ali kod dubokog zagriza donji prednji zubi mogu biti velikim dijelom ili gotovo potpuno prekriveni gornjima.

Duboki zagriz treba razlikovati od povećanog horizontalnog pregriza, odnosno overjeta. Duboki zagriz označava vertikalno preklapanje prednjih zubi, dok overjet opisuje horizontalni razmak između gornjih i donjih prednjih zubi. Zato osoba može imati duboki zagriz bez izraženo isturenih gornjih prednjih zubi.

Neki pacijenti duboki zagriz primijete prvenstveno zbog izgleda osmijeha. Kod drugih se mogu pojaviti trošenje zubi, otežano odgrizanje hrane, nadraženost desni ili nepca ili neugodan kontakt prednjih zubi. Dio pacijenata nema bol ni izražene funkcionalne smetnje te se duboki zagriz otkrije tek tijekom stomatološkog ili ortodontskog pregleda.

Kako se duboki zagriz može primijetiti

Glavno obilježje je da gornji prednji zubi pri normalnom zagrizu prekrivaju neuobičajeno velik dio donjih prednjih zubi. Stupanj preklapanja može se znatno razlikovati među pacijentima.

Ovisno o položaju zubi i izraženosti dubokog zagriza, mogu se pojaviti:

• slabo vidljivi donji prednji zubi pri zatvorenim ustima
• dodir donjih sjekutića s nepcem ili desnima iza gornjih prednjih zubi
• dodir gornjih sjekutića s desnima oko donjih prednjih zubi
• ponavljana nadraženost ili ozljeđivanje desni i sluznice nepca
• trošenje, skraćivanje ili oštećenje reznih rubova prednjih zubi
• povećano opterećenje ispuna, krunica ili drugih protetskih radova
• otežano odgrizanje određene hrane
• osjećaj da prednji zubi prerano dolaze u kontakt ili da je zagriz pretjerano zatvoren

Navedene promjene nisu prisutne kod svih pacijenata. Duboki zagriz može biti izražen i bez boli ili očitih funkcionalnih problema.

Najčešći uzroci dubokog zagriza

Duboki zagriz najčešće nastaje kombinacijom dentalnih i skeletnih čimbenika, a ne zbog jednog uzroka. Na vertikalno preklapanje mogu utjecati položaj i nicanje zubi, razvoj čeljusti, proporcije lica i međusobni odnos gornjeg i donjeg zubnog luka.

Dentalni čimbenici

Kod nekih pacijenata duboki zagriz prvenstveno je dentoalveolarnog podrijetla. To znači da najveću ulogu imaju položaj zubi i način njihova nicanja. Prekomjerno nicanje prednjih zubi, manja vertikalna visina u stražnjem dijelu zubnog luka, nagib sjekutića i međusobni odnos zubnih lukova mogu pridonijeti razvoju dubokog zagriza.

Promjene potpore u stražnjem dijelu zubnog luka ili izraženo trošenje zubi također mogu promijeniti način na koji zubi dolaze u kontakt, osobito kod odraslih. Zato se ne procjenjuju samo prednji zubi, nego cjelokupan zagriz.

Skeletni čimbenici i razvoj čeljusti

Na duboki zagriz mogu utjecati i oblik te obrazac rasta čeljusti. Kod nekih pacijenata građa lica i odnos gornje i donje čeljusti pogoduju većem vertikalnom preklapanju prednjih zubi. Genetski čimbenici i individualni način rasta stoga mogu imati važnu ulogu.

Kod djece i adolescenata odnos zubi i čeljusti još se mijenja tijekom rasta i nicanja trajnih zubi. Isti nalaz zato se ne procjenjuje jednako kod djeteta koje aktivno raste, adolescenta kojem rast još nije završen i odrasle osobe kod koje je skeletni rast uglavnom dovršen.

Promjene koje se mogu pojaviti uz duboki zagriz

Duboki zagriz može biti prisutan zajedno sa zbijenošću zubi, razmacima, promijenjenim nagibom sjekutića ili drugim nepravilnostima zagriza. To je važno za planiranje terapije jer se korigira međusobni odnos cijelog zubnog sustava, a ne samo količina vertikalnog preklapanja.

Posebnu pozornost zahtijeva kontakt s mekim tkivima. Kod izraženijeg dubokog zagriza donji sjekutići mogu dodirivati nepce iza gornjih prednjih zubi. U drugim slučajevima gornji sjekutići mogu dodirivati desni oko donjih zubi. Ponavljani kontakt može uzrokovati nadraženost i lokalne probleme s desnima ili sluznicom.

Može biti prisutno i trošenje zubi. Nepovoljan kontakt prednjih zubi s vremenom može pridonijeti gubitku cakline, ali stupanj trošenja ovisi i o silama zagriza, stiskanju ili škripanju zubi, položaju pojedinih zubi i postojećim ispunima ili protetskim radovima.

Neki pacijenti s dubokim zagrizom navode i nelagodu u žvačnim mišićima ili čeljusnom zglobu. Međutim, duboki zagriz ne uzrokuje nužno tegobe čeljusnog zgloba. Takvi simptomi mogu imati više različitih uzroka i ne treba očekivati da će ih ortodontska terapija dubokog zagriza nužno ukloniti.

Kada duboki zagriz treba pregledati

Duboki zagriz u pravilu nije hitno stanje, ali ortodontska procjena ima smisla kada je preklapanje izraženo, trajno, mijenja se ili utječe na zube, desni, nepce ili normalnu funkciju zagriza.

Pregled ne treba nepotrebno odgađati ako donji prednji zubi ponavljano ozljeđuju nepce ili desni, ako nastaju ranice ili krvarenje, ako se prednji zubi vidljivo troše ili oštećuju ili ako zagriz otežava odgrizanje i žvakanje.

Iznenadna jaka zubobolja, veća oteklina, akutna ozljeda ili prijelom zuba zahtijevaju odgovarajuću stomatološku procjenu neovisno o samom dubokom zagrizu.

Kako se duboki zagriz dijagnosticira

Ortodontski pregled i procjena zagriza

Prvi korak najčešće je ortodontski pregled. Ortodont procjenjuje koliko se gornji i donji sjekutići preklapaju, kako zubi dolaze u kontakt duž cijelog zubnog luka, položaj i nagib prednjih zubi, međusobni odnos čeljusti te proporcije lica.

Pregledom se provjeravaju i trošenje zubi, kontakt s nepcem ili desnima, povlačenje desni, stanje potpornog aparata zuba, postojeći ispuni ili protetski radovi te druge ortodontske nepravilnosti koje mogu utjecati na terapijski plan.

Digitalno skeniranje i radiološka dijagnostika

Digitalno intraoralno skeniranje može dati trodimenzionalni prikaz zubi i zagriza te pomoći pri dijagnostici, planiranju terapije, izradi aparatića ili alignera i praćenju promjena tijekom liječenja. Kliničke fotografije mogu dokumentirati osmijeh, položaj zubi i međusobni odnos zubnih lukova.

Radiološka dijagnostika koristi se kada je potrebna za dijagnozu ili planiranje terapije. Ovisno o nalazu, ortopan ili kefalometrijska snimka mogu pomoći u procjeni korijena zubi, nicanja, koštanih struktura i skeletnog odnosa čeljusti. Vrsta snimanja odabire se prema kliničkoj indikaciji i nije jednaka za svakog pacijenta.

Djeca, adolescenti i odrasli

Kod djece se procjenjuje faza izmjene mliječnih i trajnih zubi te način na koji rastu čeljusti. Neki duboki zagrizi mogu se pratiti tijekom daljnjeg rasta i nicanja, dok kod drugih postoji razlog za raniju ortodontsku intervenciju.

Kod adolescenata su trajni zubi uglavnom prisutni, ali rast lica i čeljusti još može utjecati na odluku o načinu liječenja.

Kod odraslih je rast većinom završen. Zato se prije odluke o terapiji posebno procjenjuju skeletni odnosi, zdravlje desni i potpornog aparata zuba, postojeći ispuni i protetski radovi, nedostajući zubi i stupanj trošenja.

Što može uključivati sljedeći korak

Daljnji postupak ovisi o tome zašto je duboki zagriz nastao i kako utječe na ostatak zagriza. Ortodont procjenjuje je li nepravilnost pretežno dentalna, skeletna ili kombinirana te uzima u obzir dob, preostali rast, položaj zubi, stanje desni, proporcije lica i druge nepravilnosti.

Fiksni ortodontski aparatić

Fiksnim aparatićem mogu se kontrolirano pomicati prednji i stražnji zubi te smanjiti prekomjerno vertikalno preklapanje. Način pomicanja razlikuje se od slučaja do slučaja i može uključivati intruziju prednjih zubi, promjene položaja stražnjih zubi, korekciju nagiba sjekutića ili kombinaciju više ortodontskih mehanika.

Prozirni aligneri

Prozirni aligneri mogu biti opcija kod odabranih pacijenata, osobito kada je duboki zagriz pretežno dentoalveolaran. Njihova prikladnost ovisi o vrsti i količini potrebnih pomaka te o cjelokupnom zagrizu. U nekim slučajevima potrebne su dodatne serije alignera ili druge ortodontske mehanike.

Dodatni ortodontski postupci

Ovisno o nalazu, terapija može uključivati bite turbos, podizanje zagriza, elastike, intruzijske mehanike ili privremena ortodontska sidrišta. Kod djece i adolescenata ponekad se u plan terapije može uključiti i preostali rast čeljusti.

Kod izraženijih skeletnih nepravilnosti u odrasloj dobi može biti potrebna multidisciplinarna procjena, a kod odabranih pacijenata razmatra se i ortognatska kirurgija.

Na ZagrebMed-u postoji zasebna usluga korekcije dubokog zagriza unutar šire kategorije korekcije zagriza. Odabir aparatića i terapijske mehanike treba se temeljiti na kompletnom ortodontskom nalazu, a ne samo na izgledu prednjih zubi.

Retencija nakon terapije

Retencija je važan dio ortodontske terapije. Nakon aktivnog pomicanja zubi mogu se koristiti fiksni ili mobilni retaineri kako bi se postignuti položaj zubi održao. Vrsta retainera i način nošenja ovise o početnom zagrizu, provedenim pomacima, rastu i individualnoj stabilnosti rezultata.

Ne postoji jedinstveno trajanje terapije za sve pacijente s dubokim zagrizom. Trajanje ovisi o izraženosti nepravilnosti, dobi, dentalnim i skeletnim čimbenicima, odabranom aparatiću, ciljevima terapije i individualnom odgovoru zubi na ortodontsko pomicanje.

Što pripremiti prije pregleda

Ako tražite procjenu dubokog zagriza, korisno je navesti što ste primijetili, dodiruju li donji prednji zubi nepce ili desni, postoji li vidljivo trošenje zubi, imate li poteškoće pri odgrizanju te jeste li primijetili da se zagriz mijenja tijekom vremena.

Ako ih imate, korisno je priložiti prethodne stomatološke ili ortodontske nalaze, ortopan ili kefalometrijske snimke, fotografije, digitalne skenove i podatke o prethodnoj ortodontskoj terapiji.

Ako niste sigurni treba li duboki zagriz liječiti ili je za početak potreban samo pregled, ZagrebMed-u možete poslati kratak opis problema i postojeću dokumentaciju. ZagrebMed vam može pomoći povezati tegobu s odgovarajućim putem kroz ortodonciju u Zagrebu.